Dok je kilogram kupusa dosegao nevjerojatnih 2,50 KM, pakiranje žvakaćih guma skočilo na 1,50 KM, a pet litara vode košta kao da dolazi s glečera – 2 KM, a da ne pišemo o mesu i ostalim namirnicama građani i dalje šute. Pa tko je tu lud – narod ili brojevi?
.jpg) |
| foto: čitateljica iz Mostara |
Cijene osnovnih proizvoda nezaustavljivo rastu, ali reakcija izostaje. Kada su se napokon odlučili na bojkot trgovina, očekivali su jasan signal trgovcima i vlastima, no umjesto toga, službene statistike pokazuju potpuno suprotan efekt. Pa tko je tu lud – narod ili brojevi?
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) jučer je objavila podatke koji su izazvali polemike u javnosti. Naime, mnogi su s nestrpljenjem čekali rezultate bojkota trgovina održanog 31. siječnja, no umjesto preciznih podataka o prometu u maloprodaji, javnosti su predočeni zbirni podaci prometa trgovina. Taj podatak obuhvaća promet u veleprodaji, maloprodaji, izvozu, uvozu i e-trgovini, čime se stvara zamagljena slika stvarnog učinka bojkota, pišu Goranci online.
Nepreciznost u izvještavanju
Podaci koje je Porezna uprava FBiH objavila ne razlikuju promet u supermarketima i trgovinama široke potrošnje od prometa u sektorima poput prodaje automobila, bijele tehnike ili industrijskih strojeva. Također, mnoge tvrtke izdale su fakture baš 31. siječnja, što dodatno utječe na prikazane brojke. Ovakav način izvještavanja može ostaviti dojam da bojkot trgovina nije uspio, dok je stvarna situacija mogla biti drugačija.
Usporedba podataka u gradovima
Uspoređujući podatke u najvećim gradovima Federacije BiH, dolazimo do zanimljivih uvida:
- Sarajevo (Općina Novi Grad): 24. siječnja promet je iznosio 14,4 milijuna KM, dok je 31. siječnja, na dan bojkota, iznosio 23,2 milijuna KM.
- Tuzla: 24. siječnja promet je bio 7,6 milijuna KM, dok je na dan bojkota pao na 6,2 milijuna KM.
- Mostar: Zabilježen je rast prometa – 31. siječnja iznosio je 8,6 milijuna KM, dok je tjedan ranije bio 6,8 milijuna KM.
- Bihać: Gotovo identičan promet na oba datuma – 1,6 milijuna KM.
Na temelju ovih podataka može se zaključiti da bojkot nije imao jednak učinak u svim gradovima. U nekim gradovima, poput Tuzle, zabilježen je pad prometa, dok je u drugima, poput Sarajeva i Mostara, promet porastao, vjerojatno zbog utjecaja drugih vrsta trgovine koje nisu bile meta bojkota.
Manipulacija statistikama?
Postavlja se pitanje – zašto podaci Porezne uprave ne prikazuju jasan učinak bojkota? Jedan od ključnih razloga leži u metodologiji izvještavanja. Porezna uprava FBiH u isti sektor ubraja širok spektar trgovinskih djelatnosti, što znači da svaki veći poslovni proces obavljen 31. siječnja – od kupnje automobila do fakturiranja velikih narudžbi – ulazi u zbirni promet trgovine. Osim toga, kraj mjeseca je tradicionalno vrijeme kada brojne tvrtke fakturiraju svoje račune, što dodatno povećava promet neovisno o bojkotu.
Nastavak bojkota
Neformalna skupina građana "Bojkot u BiH", koja je inicirala bojkot trgovina, smatra da rezultati nisu loši te najavljuju novi bojkot 7. i 8. veljače. Plan je proširiti akciju na dva dana, a građanima su upućene smjernice da racionaliziraju potrošnju ostalim danima, a da u petak i subotu uopće ne kupuju u velikim trgovačkim lancima.
Suad Đozić, predstavnik inicijative, istaknuo je da bi trgovci mogli imati problema s kratkotrajnim proizvodima u ponedjeljak nakon bojkota te da građane ne treba obeshrabrivati. Naprotiv, smatra da ih treba potaknuti na nastavak akcije, jer su joj se pridružili brojni građani, mediji i političari.
Unatoč zbunjujućim podacima Porezne uprave FBiH, jasno je da bojkot trgovina nije prošao nezapaženo. Njegovi učinci su vidljivi u određenim gradovima, a zbog nejasne metodologije izvještavanja još uvijek nije moguće dati preciznu ocjenu njegovog stvarnog utjecaja. Sljedeći bojkot bit će u petak i subotu, 7. i 8. veljače i to će biti prilika za dodatnu analizu, a organizatori pozivaju građane da ustraju u ovoj inicijativi s ciljem snižavanja neopravdano visokih cijena u BiH.
Nema komentara:
Objavi komentar