Raskol između Katoličke i Pravoslavne crkve: Uzroci i razlike

Danas, na pravoslavni Božić, osvrćemo se na povijesni raskol između Katoličke i Pravoslavne crkve, koji je obilježio kršćanstvo i ostavio duboke tragove u povijesti

Ukratko donosimo razloge zbog kojih je došlo do podjele i glavne razlike koje od tada postoje između ovih dviju crkava, pišu Goranci online.

Povijesni uzroci raskola

Velika shizma, ili Istočni raskol, dogodio se 16. lipnja 1054. godine, kada su se Katolička crkva sa sjedištem u Rimu i Pravoslavna crkva sa sjedištem u Konstantinopolu ili Carigradu (današnji Istanbul) formalno razdvojile. Međutim, napetosti su postojale mnogo ranije, a glavni uzroci raskola mogu se podijeliti u nekoliko kategorija:

1. Teološke razlike:

   • Filioque: Zapadna crkva dodala je u Nicejsko-carigradski vjeronauk riječi "i Sina" ("Filioque"), tvrdeći da Duh Sveti ishodi od Oca i Sina. Istočna crkva nije prihvatila ovu izmjenu.

2. Liturgijske razlike:

   • Rimska crkva koristila je latinski jezik i imala centraliziraniju liturgiju, dok je Istočna crkva koristila grčki i lokalne jezike s više regionalnih razlika u bogoslužju.

3. Kulturalne i političke razlike:

   • Razlike u političkoj strukturi Rimskog carstva pridonijele su razilaženju. Zapad je bio pod utjecajem franačkih vladara, dok je Istok ostao pod bizantskim carevima.

4. Pitanje autoriteta:

   • Papa u Rimu načelu je cijele Katoliče crkve, dok su patrijarsi u Konstantinopolu smatrali da svi biskupi trebaju biti jednaki.

Glavne razlike

Iako dijele zajedničke korijene, Katolička i Pravoslavna crkva razvile su različite tradicije i prakse:

1. Teologija i vjeronauk:

   • Katolička crkva priznaje čištilište i nepogrešivost pape, dok Pravoslavna crkva te koncepte ne prihvaća.
   • Pravoslavna crkva naglašava mističnost i često koristi ikonografiju kao sredstvo duhovnosti.
   • Katolička crkva usvojila je Gregorijanski kalendar u listopadu 1582., dok je Pravoslavna crkva ostala na Julijanskom kalendaru.

2. Liturgija:

   • Katoličke mise kraće su i standardiziranije, dok su pravoslavne liturgije duže, uz bogatiju simboliku i pjevanje.

3. Crkvena hijerarhija:

   • Katolička crkva ima centraliziranu strukturu s papom na čelu.
   • Pravoslavna crkva organizirana je kao zajednica autokefalnih (samostalnih) crkava, od kojih svaka ima vlastitog patrijarha.

Zajedničke točke

Unatoč razlikama, Katolička i Pravoslavna crkva dijele mnoge temeljne aspekte:

• Vjera u Trojstvo i Isusa Krista kao Spasitelja.
• Sveti Sakramenti, iako se neki razliku po broju i interpretaciji.
• Poštivanje Svetog pisma i tradicije.

Raskol između Katoličke i Pravoslavne crkve bio je rezultat složenih povijesnih, teoloških i političkih faktora. Iako razdvojene, obje crkve nastavljaju njegovati zajedničku vjeru u Isusa Krista i težnje prema jedinstvu. 

Kad su ustanovljena dva kalendara 

Julijanski kalendar je ustanovio Julije Cezar u 46. godini prije Krista, dok je Gregorijanski kalendar uveden sredinom 16. stoljeća. Kada su 1582. godine ljudi primijetili da postoji razlika između lunarnog i solarnog kalendara, papa Grgur XIII je okupio stručnjake da ustanove tu razliku i našli su da ona iznosi 13 dana. 

Tu kalendarsku reformu kroz Gregorijanski kalendar je prihvatila većina država - prvo katoličke zemlje, potom protestantske, i na kraju pravoslavne, uglavnom u 20 stoljeću. Jedino ruska, srpska i koptska crkva niesu prihvatile Gregorijanski kalendar, pa slave Božić po starom, Julijanskom, 7. siječnja.

Katolici i pravoslavci danas

Prema dostupnim podacima, Katolička crkva ima približno 1,3 milijarde vjernika, što je čini najvećom kršćanskom denominacijom. Katolici su najrasprostranjeniji u Europi, Latinskoj Americi, Sjevernoj Americi i dijelovima Afrike. Pravoslavna crkva broji oko 240 milijuna vjernika, s najvećom koncentracijom u istočnoj Europi i Rusiji.

Kršćanstvo u cjelini ima oko 2,382 milijarde sljedbenika, što čini 31,11% svjetske populacije i prva je religija u čitavom svoijetu.

U Bosni i Hercegovini, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, katolici čine 15,43% stanovništva, dok pravoslavci čine 30,75%. U Hrvatskoj, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, katolici čine 78,97% stanovništva, dok pravoslavci čine 3,32%.

Na ovaj pravoslavni Božić, prisjetimo se važnosti dijaloga i međusobnog razumijevanja među kršćanima diljem svijeta.

Svim posjetiteljima koji Božić slave po Julijanskom kalendaru želimo sretan i blagoslovljen Božić.