Najava povećanja minimalne plaće na 1.000 KM u Bosni i Hercegovini izazvala je burne reakcije u različitim sektorima, ali najviše među ugostiteljima
Dok sindikati i radnici pozdravljaju ovu odluku kao korak ka socijalnoj pravdi, poslodavci u ugostiteljstvu upozoravaju na moguće negativne posljedice koje bi ovaj potez mogao imati na njihovo poslovanje.
Što donosi povećanje minimalne plaće?
Povećanje minimalne plaće, koje je predloženo kako bi se smanjila razlika između niskih primanja i rastućih troškova života, ima za cilj poboljšati životni standard radnika. Trenutna minimalna plaća u BiH je među najnižima u regiji, a inflacija i rast cijena osnovnih proizvoda dodatno su otežali situaciju za radnike s najnižim primanjima.
Prema podacima sindikata, radnici u sektorima poput trgovine i ugostiteljstva najviše će osjetiti koristi od ovog povećanja. Međutim, poslodavci u ugostiteljstvu tvrde da će im ova mjera dodatno otežati poslovanje, naročito u kontekstu porasta cijena energenata i sirovina.
Reakcije ugostitelja
Ugostitelji upozoravaju da će povećanje minimalne plaće značajno povećati njihove troškove rada, što bi moglo dovesti do zatvaranja manjih objekata, otpuštanja radnika i povećanja cijena usluga. Prema njihovim riječima, većina malih i srednjih ugostiteljskih objekata već sada posluje na granici isplativosti.
"Ne protivimo se boljim uvjetima za radnike, ali država mora razumjeti da ovo nije održivo bez dodatnih mjera podrške za poslodavce. Ako se minimalna plaća poveća, ugostitelji će morati povećati cijene, što će na kraju pogoditi potrošače," izjavio je jedan od vlasnika restorana u Sarajevu.
Dok ugostitelji traže subvencije i smanjenje poreza kako bi se lakše prilagodili novim uvjetima, ekonomisti upozoravaju da povećanje minimalne plaće mora biti praćeno reformama koje bi smanjile opterećenje na poslodavce. Predlažu smanjenje doprinosa na plaće i uvođenje olakšica za male poduzetnike.
S druge strane, sindikati naglašavaju da je povećanje minimalne plaće ključno kako bi radnici ostali u zemlji. Odlazak kvalificirane radne snage u inozemstvo dodatno opterećuje tržište rada, a bolji uvjeti mogli bi ublažiti taj trend.
20 pozicija u BiH koje su najlošije plaćene
Prema podacima platforme plata.ba obućar je najlošije plaćena pozicija s mjesečnom platom od 729 KM. Slijedi čistač s plaćom od 739 KM, zatim portir (743 KM), šivač (768 KM), krojač (802 KM), odjevni tehničar (874 KM), rezač tkanine (878 KM), njegovatelj starijih osoba (888 KM).
Nadalje, razni niskokvalificirani i pomoćni poslovi mjesečno su plaćeni u iznosu od 904 KM, a au pair odnosno čuvanje djece i kućni poslovi s mjesečnim iznosom od 908 KM. Domar, prema ovoj platformi, ima mjesečnu platu od 913 KM, anketar od 923 KM, radnik pogrebne službe od 925 KM.
Slijede higijeničar (931 KM), domar u školi (935 KM), instruktor plivanja (943 KM), zlatar (974 KM), frizer (989), specijalista socijalne rehabilitacije (990 KM), te rudar (992 KM).
Povećanje minimalne plaće na 1.000 KM izazvalo je podijeljene reakcije, ali ističe potrebu za sveobuhvatnim reformama. I dok je jasno da radnici zaslužuju bolje uvjete, vlada mora pronaći način da podrži poslodavce, posebno u sektorima koji su osjetljivi na ovakve promjene. Kompromis između interesa radnika i poslodavaca ključan je za održivost ekonomije i stabilnost tržišta rada u Bosni i Hercegovini.
Nema komentara:
Objavi komentar