Ovih dana prije 1.487 godina posvećena je Aja Sofija

Glasovita crkva Aja Sofija (Sveta Mudrost) posvećena je 27. prosinca 537. godine

Njezino se ime, naravno, odnosi na Isusa Krista – Mudrost Božju. Ova veličanstvena crkva – „biser Carigrada“ – sagrađena je u doba poznatog cara Justinijana, bizantskog vladara koji je uspio vratiti velik dio teritorija nekadašnjeg Zapadnog Rimskog Carstva, piše Nedjelja.ba.

Izgradnja je započela 532., a povjerena je Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Na njezinoj izgradnji dnevno je radilo oko 10 000 radnika, a posveta je izvršena u prisutnosti cara Justinijana i carigradskog patrijarha Menasa. Prema predaji, car Justinijan je, oduševljen ljepotom Aja Sofije nakon izgradnje, kazao kako je njome uspio nadmašiti Salomonov hram u Jeruzalemu. 

Crkva Svete Mudrosti bila je najveća crkva na svijetu više od 1 000 godina, sve do izgradnje bazilike Sv. Petra u Rimu. U svibnju 1453. Osmanlije su osvojile Carigrad i crkvu potom pretvorili u džamiju, te su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne preinake. Po nalogu Kemala Atatürka 1934. pretvorena je u muzej i tada su otkriveni mnogi mozaici i arheološki ostatci starije Konstantinove bazilike.

Aja Sofija je bazilika s kupolom, postavljenom tako da ne narušava osnovni raspored longitudinalne bazilike. Unutrašnjost joj je gotovo četvrtasta tlocrta, podijeljena dvama redovima stupova na tri broda. Srednji je brod širi od bočnih i završava apsidom. Sredina crkve pokrivena je kupolom (promjer 32 metra, visina 54 metra). Glavni teret tako goleme kupole nose četiri luka koja se dižu na četiri pilastra. Nad bočnim brodovima nalaze se galerije. 

U crkvu, pred kojom je velik atrij, ulazi se kroz dvostruki narteks. Jedinstveno osmišljen prostor Aje Sofije i njezina raskošna unutrašnjost najvrjednije je ostvarenje bizantske arhitekture i s njom povezane dekorativne umjetnosti. Stoljećima je bila uzor bizantskom crkvenom graditeljstvu, a utjecala je i na osmanlijsko graditeljstvo. Kako piše Bitno.net, od 1985. je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. 

Turski predsjednik Tayyip Erdogan proglasio je u petak, 10. srpnja 2020. istanbulsku Aju Sofiju otvorenom za muslimanska bogoslužja, nakon što je sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crkve u muzej 1934. bilo nezakonito.