Prijedlog zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji je usvojen prošloga tjedna nakon višesatne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, već danima je u fokusu političkih i javnih rasprava
Ovaj strateški važan projekt ima za cilj povezivanje plinske mreže BiH s Hrvatskom i predstavlja ključnu komponentu u diversifikaciji izvora plina za Bosnu i Hercegovinu, smanjenju ovisnosti o plinu iz Rusije te poboljšanju energetske sigurnosti regije.
Južna plinska interkonekcija, koja se prostire na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica, s odvojkom za Mostar, omogućit će Bosni i Hercegovini alternativne pravce opskrbe plinom, posebno preko LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj. Ukupna duljina dionica na hrvatskoj strani je 74 km, dok na bosanskohercegovačkoj strani iznosi 169 km. Predviđeni kapacitet interkonekcije iznosit će 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje.
Međutim, iako projekt ima potencijal da poveća energetske kapacitete BiH, suočava se s ozbiljnim političkim prijeporima, osobito u vezi s ulogom kompanije BH Gas kao nositelja izgradnje plinovoda. Politolog Branimir Galić u razgovoru za portal Jabuka.tv objašnjava da su određene političke stranke, posebno hrvatske, zabrinute zbog toga što će BH Gas, kompanija koja je u prošlosti suočena s brojnim skandalima i financijskim gubicima, biti odgovorna za realizaciju ovako važnog infrastrukturnog projekta.
Kontroverzni prijedlog zakona
Jedan od ključnih problema Zakona o Južnoj interkonekciji leži u članku 18, stavku 2, koji predviđa da će se u slučaju nesuglasja između drugih zakona i ovog zakona primjenjivati odredbe Zakona o Južnoj interkonekciji. Ovaj "lex specialis" pristup omogućava poseban pravni status zakona koji stavlja u sjenu druge zakone i omogućava federalnoj vlasti da preuzme kontrolu nad lokalnim jedinicama samouprave i županijama kroz koje će plinovod prolaziti. Prema Galiću, ovo je posebno problematično jer može oslabiti autonomiju lokalnih vlasti u donošenju ključnih odluka za svoje općine i županije.
Problemi s BH Gasom
Galić ističe da je BH Gas kompanija koja je postala simbol nesposobnosti, korupcije i lošeg upravljanja. Iako je već uloženo 40 milijuna KM u plinovod Zenica-Travnik, ovaj projekt do danas nije pušten u pogon. Dodatno, BH Gas je izgubio arbitražni spor s hrvatskim konzorcijem, zbog čega su troškovi i gubici kompanije premašili 67 milijuna KM. Prema njegovim riječima, upravljanje ključnim energetskim projektima u BiH ne bi smjelo biti povjereno tako nesposobnoj kompaniji. Tu je problematična i nacionalna struktura u upravljanju gdje su svi Bošnjaci.
Strani utjecaji na proces
Politička dinamika u BiH oko ovog projekta postaje još složenija kada se u obzir uzmu vanjski pritisci, osobito od strane američke administracije. Galić naglašava da je odlazeći američki veleposlanik Michael Murphy imao ključnu ulogu u miniranju dogovora o Južnoj interkonekciji, koji je prethodno bio podržan u Vladi Federacije BiH. Zakon je kasnije usvojen pod Murphyjevim pritiscima, no bez glasova hrvatskih zastupnika, što je izazvalo dodatne političke tenzije u BiH. Galić ističe da se kroz ovaj proces pokušalo podijeliti hrvatske političke stranke, a sve u cilju jačanja bošnjačke političke dominacije u BiH.
Uloga Republike Hrvatske
Iako se projekt Južna interkonekcija smatra strateškim za Bosnu i Hercegovinu, Galić naglašava da bez potpore Republike Hrvatske ovaj projekt neće biti moguć. Hrvatska ima ključnu ulogu u njegovoj realizaciji, a to je postalo jasno i iz nedavnih izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je zatražio da se interesi hrvatskog naroda u BiH uvaže u ovom projektu. Galić također upozorava na manipulacije u medijima koje pokušavaju stvoriti lažni dojam da Hrvatska podržava preglasavanje Hrvata u BiH.
Idući koraci
Iako je prijedlog zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji usvojen u Zastupničkom domu, proces nije završen. Zakon će morati proći i kroz Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, gdje bi moglo doći do novih prijepora. Ukoliko dođe do preglasavanja Hrvata, moguće je pokrenuti postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Iako je vjerojatno da će zakon proći, Galić ističe da će se u narednom razdoblju morati postići neki kompromis kako bi se uključila i Hrvatska u projekt.
Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji otvara mnoga pitanja koja sežu daleko izvan okvira energetske politike BiH, uključujući geopolitičke, političke i ekonomske aspekte. S obzirom na ulogu koju će projekt imati u smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji, ali i na političke tenzije koje izaziva, ovaj projekt zasigurno ostaje jedno od ključnih pitanja za budućnost BiH.
Nema komentara:
Objavi komentar