Europska središnja banka (ECB) prošlog tjedna smanjila je ključnu kamatnu stopu za depozite po četvrti put ove godine, s ciljem daljnjeg ublažavanja monetarne politike kako bi podržala gospodarski rast i nastavila smanjenje inflacijskih pritisaka
Nova kamatna stopa na depozite iznosi 3 posto, dok su i ostale dvije glavne kamatne stope ECB-a smanjene: kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja (za banke koje posuđuju sredstva od ECB-a) sada iznosi 3,15 posto, a za marginalnu kreditnu liniju, koja se koristi za noćne kredite s širim kolateralom, 3,4 posto, pišu Nezavinse novine.
U izjavi za medije, predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, naglasila je da će ECB nastaviti s smanjenjem kamatnih stopa ukoliko se inflacija nastavi smanjivati prema ciljanih 2 posto. Prema njezinim riječima, više nije potrebno ograničavati gospodarski rast jer je inflacija pod kontrolom, a slabi cjenovni pritisci, osobito u uslužnom sektoru, najvažnijem segmentu potrošnje. Također je istaknula kako ECB neće biti pod pritiskom da nastavi restriktivne mjere, nego će težiti neutralnoj kamatnoj stopi koja neće ni ograničavati ni poticati ekonomiju.
I dok ECB smanjuje kamate, banke u Bosni i Hercegovini (BiH) ostale su dosljedne u svom pristupu i ove godine nisu ni jednom smanjile kamatne stope. Iako kamatne stope u BiH nisu porasle u istoj mjeri kao u Europskoj uniji, situacija na tržištu bankarstva u BiH pokazuje značajnu razliku u odnosu na praksu ECB-a.
Jedan od ključnih razloga zbog kojih banke u BiH ne smanjuju kamatne stope leži u specifičnom stanju tržišta i profitabilnosti banaka u zemlji. Prema podacima, banke u BiH ove godine ostvaruju rekordne profite. U prvih devet mjeseci ove godine, neto dobit banaka u BiH iznosila je gotovo 700 milijuna KM, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine. Na temelju tih rezultata, mnoge banke u BiH nemaju neposrednu potrebu za smanjenjem kamatnih stopa, jer se njihove bilance ne suočavaju s ozbiljnim problemima likvidnosti ili kapitala.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, za Nezavisne novine je istaknuo kako banke na bh. tržištu nisu pod pritiskom za smanjenje kamatnih stopa jer nisu suočene s ozbiljnim izazovima u svom poslovanju. „Banke već godinama imaju velike viškove kapitala, kako u obliku obveznih rezervi kod Središnje banke BiH, tako i u obliku viška iznad tih rezervi. Taj višak iznosi milijarde KM, pa banke nemaju motivaciju smanjivati kamatne stope na depozite ili kredite, jer nemaju problem s likvidnošću“, rekao je Đogo.
Ovakav pristup znači da su banke u BiH u povoljnijem položaju u odnosu na europske kolege, jer u zemlji ne postoje isti pritisci na gospodarsku aktivnost i inflaciju kao u EU. Zbog tih viškova, banke u BiH mogu profitirati bez potrebe za smanjenjem kamatnih stopa.
Iako trenutno nema naglog smanjenja kamatnih stopa, situacija u bh. bankama mogla bi se promijeniti ako regulatorne institucije odluče poduzeti konkretnije mjere. Agencije za bankarstvo u BiH, kao što su Agencija za bankarstvo Republike Srpske i Agencija za bankarstvo Federacije BiH, već su pokušale intervenirati u prošlosti, kada su koordinirali ograničavanje rasta kamatnih stopa tijekom naglog porasta tih stopa na početku godine. Iako je većina tih mjera bila preventivna, stručnjaci upozoravaju da bi regulatorne agencije mogle postati aktivnije u budućnosti, kako bi stvorile konkurenciju među bankama.
Đogo također napominje da bi mjere kao što su planirane nacionalne obveznice u Republici Srpskoj mogle stvoriti konkurenciju bankama, čime bi se mogla smanjiti koncentracija tržišta u rukama nekoliko velikih banaka, koje trenutno imaju oligopolistički položaj.
„Ako se nastavi rast kapitala i likvidnosti banaka, regulatorne agencije bi mogle poduzeti korake kako bi stvorile konkurenciju i potaknule smanjenje kamatnih stopa. Međutim, za sada se čini da su ostale na prijetnjama i ne poduzimaju konkretne mjere“, zaključio je Đogo.
Nema komentara:
Objavi komentar