HERCEG BOSNA Spomen na ključnu ulogu u očuvanju hrvatskog naroda u BiH

Nesporna je činjenica da je Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, a kasnije i Republika Herceg-Bosna, bila ključni faktor u očuvanju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (BiH), osobito u vremenima ratnih sukoba i postratne nesigurnosti. Tamo gdje je ova politička i vojna struktura djelovala, Hrvati su ostali zaštićeni i nisu doživjeli etničko čišćenje koje je zahvatilo mnoge druge dijelove zemlje, piše S.T. za Goranci online.

Herceg-Bosna kao garancija opstanka Hrvata

Tijekom ratnih godina u BiH (1992.-1995.), hrvatski narod se našao u veoma teškoj situaciji, suočen s prijetnjama fizičkog uništenja i prisilnog iseljavanja. U tom kontekstu, Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, kao političko-administrativna jedinica, imala je presudnu ulogu u očuvanju identiteta i opstanka Hrvata u BiH. Herceg-Bosna je bila simbol organizirane političke i vojne zaštite Hrvata, a njezine institucije bile su temelj za jačanje društvenog i političkog života tog naroda u vrijeme kada su svi drugi aspekti života bili pod prijetnjom nestanka.

Bez sumnje, područja u kojima su Hrvati bili koncentrirani i gdje je Zajednica Herceg-Bosna imala svoju snagu, kao što su općine Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender Vakuf, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Trebinje (Ravno), ostale su pošteđene od potpune etničke likvidacije. Iako nije bilo moguće spriječiti sva stradanja, ovi su gradovi i naselja bili daleko manje pogođeni procesima etničkog čišćenja u usporedbi s drugim dijelovima BiH, u kojima su, nažalost, Hrvati pretrpjeli velike gubitke.

Podsjetimo, u Grudama je 18. studenog 1991. godine, uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Grudama, a potom u Mostaru, da bi 28. kolovoza 1993. izrasla u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu kao upravna jedinica.

Očuvanje hrvatske kulture i identiteta

Herceg-Bosna nije bila samo politička organizacija; ona je bila temelj za opstanak hrvatske kulturne baštine, jezika, običaja i vjere u BiH. Hrvati u BiH, pod organiziranim vodstvom Zajednice, uspjeli su očuvati svoju specifičnu kulturnu baštinu koja je s vremenom postala nerazdvojni dio identiteta tog naroda. Odgoj u zajednicama pod zaštitom Herceg-Bosne omogućio je i nastavak obrazovnog procesa na hrvatskom jeziku, održavanje crkvenih običaja te očuvanje vrijednosti koje su kroz stoljeća činile temelj društvenog života Hrvata u BiH.

Ponos i pijetet prema Herceg-Bosna

Svi Hrvati BiH, bez obzira na političke razlike i izazove, trebaju s ponosom nositi u srcu naslijeđe i povijest Herceg-Bosne. To je povijest otpora, borbe za opstanak, ali i simbol hrabrosti i jedinstva. Bez obzira na sve što se događalo nakon ratnih godina, a posebno u postdejtonskom razdoblju, sjećanje na Zajednicu Herceg-Bosnu trebala bi biti stvar ponosa i pijeteta. U najtežim trenucima, ona je bila ta koja je pružila nadu, a njezin spomen ostaje čast svim onima koji su se borili za opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Tako, Herceg-Bosna nije bila samo politička organizacija, već simbol opstanka i borbe za hrvatsku budućnost u Bosni i Hercegovini. Bez nje, Hrvati u BiH ne bi imali isti stupanj sigurnosti i identitetske zaštite koji su uživali u ratnom i poslijeratnom vremenu. 

Danas, kada se sjetimo tih borbi i žrtava, svaki Hrvat mora osjećati odgovornost prema svojoj povijesti i ponosno nositi u srcu naslijeđe časne Herceg-Bosne.