Gornji dom Parlamenta Australije nedavno je izglasao zakon koji zabranjuje osobama mlađim od 16 godina korištenje društvenih mreža, potez koji je izazvao brojne reakcije diljem svijeta
Iako su društvene mreže postale neizostavan dio svakodnevnog života, s brojnim prednostima u pogledu povezanosti, informiranja i zabave, sve više postaju predmetom debate zbog svojih negativnih učinaka na mentalno zdravlje, posebno među mladima, prenosi klix.ba.
Premijer Australije, Anthony Albanese, objasnio je da je donošenje ovog zakona ključno za zaštitu mladih ljudi od "štetnih" utjecaja internetskih platformi. Mnoge roditeljske organizacije i stručnjaci slažu se s ovom odlukom, ističući zabrinutost zbog negativnih posljedica koje prekomjerno korištenje društvenih mreža može imati na psihološki razvoj djece i adolescenata. Prema njima, društvene mreže često služe kao prostor za cyberbullying, usmjeravanje prema nesigurnosti i perfekcionizmu, te povećanje stresa i anksioznosti među mladima.
Zakon koji će stupiti na snagu za godinu dana uključuje i značajne sankcije prema tehnološkim kompanijama, koje bi mogle biti kažnjene do 32,5 milijuna dolara ako se ne pridržavaju novih regulacija. Ovo je ambiciozan korak koji odražava ozbiljnost problema i pokazuje da Australija želi poduzeti konkretne mjere u cilju očuvanja sigurnosti svojih građana, posebno najmlađih.
No, postavlja se pitanje – treba li sličnu zabranu uvesti i u drugim zemljama, poput Bosne i Hercegovine, gdje je trend korištenja društvenih mreža među mladima također u porastu? Naime, mladima u BiH društvene mreže često služe kao platforma za izražavanje, zabavu, ali i kao mjesto za učenje i informiranje. Međutim, kao i u Australiji, i u BiH postoje brojni izazovi povezani s njihovim negativnim utjecajem na mentalno zdravlje i socijalne vještine mladih.
Mnogi roditelji u Bosni i Hercegovini također izražavaju zabrinutost zbog prekomjernog korištenja društvenih mreža među djecom i adolescentima, a među glavnim problemima navode opasnost od online nasilja, izlaganje neprimjerenim sadržajima i ovisnost o društvenim mrežama. Stručnjaci upozoravaju na potrebu jačanja digitalne pismenosti i odgovornog ponašanja na internetu, ali i na važnost roditeljske kontrole i obrazovanja o sigurnosti na mreži.
Iako bi zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina mogla zvučati kao radikalno rješenje, ona otvara širu diskusiju o ravnoteži između slobode internetskog izražavanja i zaštite mladih od potencijalnih štetnih utjecaja. U Bosni i Hercegovini, gdje postoji značajan broj mladih korisnika društvenih mreža, moglo bi biti korisno razmotriti uvođenje sličnih mjera, ali uz naglasak na obrazovni pristup i odgovorno korištenje interneta, a ne samo na restriktivne zakone.
Premijer Albanese je u svojoj izjavi istaknuo da je cilj ove zakonske mjere "osigurati da mladi Australijanci imaju pravo na djetinjstvo" te da žele "da roditelji budu mirni". Ovo je svakako apel koji bi mogao rezonirati i u drugim zemljama, uključujući Bosnu i Hercegovinu, gdje bi se mogla razmatrati uvođenja sličnih zakonskih regulativa u svrhu zaštite mladih od negativnih učinaka prekomjerne prisutnosti na društvenim mrežama.
Dok društvene mreže sigurno imaju svoje koristi, ključno je pronaći ravnotežu koja će omogućiti mladima da se koriste tim alatima na siguran i zdrav način. Zakonodavni okvir koji bi uključivao odgovornost i obrazovanje, uz pravedne i razumne sankcije za tehnološke kompanije, mogao bi biti pravi korak u zaštiti mladih generacija diljem svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Nema komentara:
Objavi komentar