Nakon nedavnih katastrofalnih poplava i odrona u dijelovima Bosne i Hercegovine ostalo je mnogo neodgovorenih pitanja, posebno vezanih uz odgovornost nadležnih institucija
Ključno pitanje je je li učinjeno sve što je moglo biti učinjeno za zaštitu stanovništva i smanjenje materijalne štete, s obzirom na to da su poplave i odroni predviđeni događaji, piše klix.ba.
Agencija za vodno područje Jadranskog mora redovito objavljuje upozorenja kada se predviđa mogućnost nepogoda, dok je Agencija za vodno područje rijeke Save upozorila na potencijalne poplave u Krajini, ali nije najavila rizik za Kiseljak, Kreševo i Fojnicu, gdje su se poplave kasnije dogodile. Na pitanje o izostanku obavijesti za ta mjesta, Agencija je istaknula da se njihove nadležnosti odnose na upravljanje vodama prve kategorije i predviđanje poplava na specifičnim lokacijama.
Agencija koristi nekoliko platformi za prognozu poplava, ali naglašava da je predviđanje bujičnih poplava izazovno zbog potrebne preciznosti u modelima i varijabilnosti padavina. Navode da je događaj od 4. listopada gotovo bilo nemoguće prognozirati, jer su padavine daleko nadmašile njihove projicirane količine.
Također, ističu da Bosna i Hercegovina nije članica međunarodnih platformi koje koriste napredne modele za predikciju padavina, pa se oslanjaju na modele iz drugih zemalja. Objašnjavaju kako se njihovi modeli temelje na realnom vremenu s automatskim hidrološkim i meteorološkim stanicama.
Važno je napomenuti da Agencija ne izdaje upozorenja, već obavijesti o prognozama vanrednih hidroloških stanja, a nadležne institucije su odgovorne za upozoravanje stanovništva. U sklopu svojih nadležnosti, Agencija surađuje s brojnim institucijama kako bi se osigurala pravovremena informiranost i zaštita stanovništva od potencijalnih opasnosti.
Nema komentara:
Objavi komentar