Ne kupujemo domaće meso, a uvozimo koje bi u EU bilo uništeno

U prvih devet mjeseci ove godine uvezli smo samo svježe meso u vrijednosti od čak 424,7 milijuna maraka

Stočari već godinama upozoravaju na prekomjeran uvoz, koji je gotovo uništio domaću proizvodnju. Trenutno domaći farmeri proizvode samo 20 posto potrebnog mesa za naše tržište. Poseban problem predstavlja uvoz jeftinog mesa iz Europske unije zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku potrošnju, piše BHRT.

Uvoz svježeg mesa nastavlja rasti iz godine u godinu, a trend se nastavio i u 2024. U prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, uvoz mesa je veći za 15 posto ili 58 milijuna maraka. 

"Vrijednost uvoza svježeg mesa za prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 424,7 milijuna KM, a uvezeno je oko 59,9 milijuna kg mesa, najviše goveđeg i svinjskog. Ove vrijednosti odnose se isključivo na svježe meso, a ne na ukupnu vrijednost uvoza," rekla je glasnogovornica UIO BiH Darjana Maglov. Zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku potrošnju u EU i kod nas, upravo je uvoz svježeg mesa najveći problem za domaće farmere. U Europi se smrznuto meso može koristiti za ljudsku prehranu do šest mjeseci, dok je kod nas taj rok godinu dana. Domaći uvoznici su ovu razliku iskoristili kupujući meso u Europi po niskim cijenama, s kojima domaći farmeri ne mogu konkurirati. 

"Ako ne uskladimo te pravilnike s EU, mi ćemo uvijek 'čistiti' EU od mesa koje bi inače bilo prodano kao hrana za kućne ljubimce ili uništeno u kafilerijama. To je desetkovalo našu proizvodnju," rekao je Mišo Maljčić iz Skupštine Saveza poljoprivrednih proizvođača RS. 

Neusklađenost pravilnika dovela je domaće proizvođače do ruba propasti. "To jako loše utječe na domaće proizvođače. Imamo nelojalnu konkurenciju, gdje se proizvodi koji su u drugim zemljama za bacanje dovoze ovamo. To bi se lako moglo riješiti, no vlasti u BiH nemaju volju da to riješe. Zašto kod nas rok trajanja smrznutog mesa nije šest mjeseci, kao u Europi, i problem bi bio riješen," smatra Ranko Sarajlić iz Laminaca (Gradiška). 

Poljoprivreda i proizvodnja hrane, uz energiju, sektori su od strateškog interesa za svaku zemlju i ne postavlja se pitanje isplativosti. Nažalost, kod nas to nije slučaj. "Treba zaštititi domaću proizvodnju. Potrebno je pronaći modele kroz subvencioniranje, promociju i jače kontrole uvoza takvih roba. Međutim, sve što je u skladu sa zakonom ne možemo zaustaviti, ali trebamo nadzirati uvoz tih proizvoda," kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja. 

Činjenica je da velikom broju građana, s obzirom na naš životni standard, odgovara jeftinije europsko meso u trgovinama, koje se po kvaliteti ne može usporediti s domaćim, ali je znatno jeftinije. Kupovinom uvoznog mesa građani štede, no svjesno ili nesvjesno, guraju domaću proizvodnju prema propasti.

Podijeli na:

Nema komentara:

Objavi komentar

Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0