Zakon o radu FBiH: Pravo na godišnji odmor ne može se zamijeniti novcem

Zakon o radu FBiH propisuje da se zaposlenik ne može odreći prava na godišnji odmor

"Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor ni izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora", stoji u zakonu, piše Marija Medić Bošnjak za Večernji list BH.

Iako su entitetski zakoni o radu uglavnom usklađeni, još uvijek postoje određene razlike u pravima ovisno o tome radi li netko na području Federacije BiH ili Republike Srpske. Kada je riječ o godišnjem odmoru, do nedavno su radnici iz Federacije BiH imali za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor dva dana kraći od svojih kolega u Republici Srpskoj. 

Posljednjom izmjenom Zakona o radu FBiH i radnicima u ovom bh. entitetu za svaku kalendarsku godinu rada pripada najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora. Međutim, još uvijek su ostale razlike u načinu njegova korištenja. Zakon o radu FBiH propisuje da se zaposlenik ne može odreći prava na godišnji odmor. - Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora - stoji u zakonu.

Kako se navodi u spomenutom zakonu koji je na snazi, u FBiH radnik godišnji odmor može koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana tijekom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja. Kada je pak riječ o zakonu koji je na snazi u RS-u, radnik, u pravilu, koristi godišnji odmor u jednom dijelu, odnosno bez prekida. 

Zakon daje mogućnost i da se godišnji odmor koristi u više dijelova, ali u tom slučaju radnik treba podnijeti zahtjev poslodavcu koji zatim odlučuje hoće li dati suglasnost na njega. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi najmanje u trajanju od dva radna tjedna tijekom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Također, radnik koji nije u cijelosti iskoristio godišnji odmor u tekućoj kalendarskoj godini zbog odsutnosti s rada s naknadom ima pravo preostali dio godišnjeg odmora iskoristi najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine. 

Prestanak radnog odnosa 

Prema Zakonu o radu RS-a, raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz obvezu da radnike pravodobno, a najkasnije do 30. lipnja, pisanim putem obavijesti o tome. Prema potrebi, poslodavac može od vijeća radnika ili sindikata zatražiti da daju svoje prijedloge ili mišljenja o rasporedu korištenja godišnjih odmora. Općim aktom i ugovorom o radu može se bliže urediti način korištenja godišnjeg odmora. - Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini pune plaće, kao da je za to vrijeme bio na radu. Radnik ostvaruje pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. 

Radnik kojem prestane radni odnos radi prelaska na rad kod drugog poslodavca za tu kalendarsku godinu koristi godišnji odmor kod poslodavca kod kojeg je stekao pravo, i to prije prestanka radnog odnosa - navodi se u spomenutom zakonu. Radniku kojem prestaje radni odnos zbog ispunjavanja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu i radniku kojem prestaje radni odnos na određeno vrijeme poslodavac je dužan osigurati korištenje godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa, odnosno stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu. Ako radnik krivnjom poslodavca, u cijelosti ili djelomično, ne iskoristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, razmjerno dužini neiskorištenog odmora, navodi se u Zakonu o radu RS-a.