Prijavite se za hodočašće u Rim u povodu 600. obljetnice rođenja blažene Katarine u Rim

Hodočašće u Rim u povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine

Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar organizira hodočašće u Rim u povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine (1424. – 2024.) od 2. do 7. svibnja 2024. godine.

- Santa Maria in Aracoeli: Franjevačka crkva čuva grobnicu kraljice Katarine. Svetu misu sa našim biskupima slavit ćemo 4. svibnja 2024. u 18 sati, javljaju iz Napretka.

Plan putovanja i kartu možete nabaviti:

Tajnik Drago Kutle 063 318 722
tajnik@hkd-napredak-mostar.ba 
hkd.napredak.mostar@gmail.com 

Pomladimo sjećanje na najzanimljiviju i najslavniju našu kraljicu Katarinu.

Tko je bila kraljica Katarina

Katarina Kosača-Kotromanić, bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja. Rođena je u moćnoj porodici Kosača. Njezina je udaja 1446. godine dogovorena kako bi se uspostavio mir između kralja i njezina oca Stjepana Vukčića Kosače. Kraljica Katarina jedna je od najznačajnijih osoba u povijesti Bosne i Hercegovine.

Katarina Kosača - Kotromanić rođena je u Blagaju pored Mostara oko 1424. godine, od Jelene Balšić, kćerke Balše III. i Stjepana Vukčića Kosače, koji je 20. siječnja 1448. godine u povelji njemačko-rimskog cara Fridrika III. nazvan "Herzog"-om, što na njemačkom jeziku znači "vojvoda". 

Stjepan Kosača je pak već i prije te povelje imao naslov "Vojvode Humske zemlje". Kosača titulu u svojoj diplomatsko-upravnoj korespondenciji i dekretima koristi u pohrvaćenu obliku "herceg od Svetog Save". Odatle i potječe novi naziv Humske zemlje - Hercegovina.

Oporuka i smrt kraljice Katarine

Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić umrla je 25. listopada 1478. godine u Rimu. Njezino tijelo je položeno na počasno mjesto u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu, a njezine plemenite ljudske i vjerske vrline su joj posebice priznate, kad je proglašena blaženom. 

U svojoj oporuci pet dana prije smrti napisala je oporuku da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. Ako se ne vrate na katoličku vjeru, tad je svoje zemlje ostavila u nasljedstvo Svetoj Stolici, Vatikanu, koji može njom upravljati po svojoj mudrosti. Njezinom grobu kroz cijelu godinu hodočaste tisuće Hrvata.