U istraživanju provedenom od strane portala Bljesak.info, koji je pokušao je prikupiti podatke o ukupnom broju vjerskih objekata u Mostaru koji su izgrađeni bez valjanih papira ili ilegalno.
Iako je rezultat istraživanja bio djelomičan, otvorio je pitanje legalnosti i vlasništva nad vjerskim objektima u ovom gradu, a povod je bila nelegalna izgradnja džamije u Zaliku.
Grad Mostar nije izdao dozvolu za gradnju džamije u naselju Gornji Zalik, te je od Medžlisa Islamske zajednice Mostar zatražio dokumentaciju za ovaj izgrađeni objekt, jer se takva dokumentacija, kako doznaje portal bljesak.info, ne nalazi u arhivi Urbanizma Grada Mostara.
No, mi ćemo se osvrnuti na Katoličku crkvu.
Prema dostupnim informacijama, dvije crkve u Mostaru, župa sv. Tome apostola na Bijelom Brijegu i župa sv. Ivana apostola i evanđelista Centar - Zalik, istaknute su kao primjeri objekata čije izgradnje nisu imale potpunu dokumentaciju. Crkva župe sv. Tome, prema izvorima, trenutno je u postupku rješavanja vlasništva i čeka se izdavanje građevne dozvole. S druge strane župa sv. Ivana apostola i evanđelista već trideset godina čeka na završetak izgradnje crkve Kristova Uskrsnuća, iako je vlasnički spor nedavno okončan presudom Vrhovnog suda.
''Za ovu župu počela je izgradnja crkve Kristova Uskrsnuća prije 30 godina. Mostarsko-duvanjska biskupija je uredno kupila i platila zemljište na kojemu je započeta izgradnja crkve. Zbog problema s vlasništvom katastarske čestice obitelji Živković vođen je dugogodišnji spor između obitelji Živković i grada Mostara, koji je okončan presudom Vrhovnoga Suda te je Grad Mostar obeštetio obitelj Živković. U Zemljišniku je skinut teret koji je postojao i zemljište je u potpunosti u vlasništvu Crkve. Budući da su vlasnički odnosi riješeni, čekamo daljnje upute s obzirom na nastavak izgradnje'', navedeno je u odgovoru iz Biskupskog ordinarijata u Mostaru.
Mostarsko-duvanjska biskupija, koja je uključena u proces izgradnje vjerskih objekata, naglasila je da su za većinu crkava vlasnički odnosi riješeni, a potrebne dozvole su dobivene. Primjerice, Katedralna crkva Marije Majke Crkve, župna i samostanska crkva sv. Petra i Pavla, te crkva Krista Dobrog Pastira u Cimu, sve imaju potrebne dozvole.
Unatoč ovim informacijama, Grad Mostar nije pružio potpuni pregled i drugih vjerskih zajednica i objekata s valjanim dozvolama, tvrdeći da ne postoji "popis" s dozvolama već da bi za svaki objekt trebala biti vršena pojedinačna provjera.
Ova situacija izaziva pitanja o transparentnosti procesa izgradnje vjerskih objekata, kao i o ulozi lokalnih vlasti u provođenju propisa o gradnji. Nedostatak jasne dokumentacije može dovesti do višegodišnjih sporova oko vlasništva i potencijalnih problema u urbanističkom planiranju.
U skladu s tim, pozornost je potrebno usmjeriti prema potpunijem praćenju i dokumentiranju procesa izgradnje vjerskih objekata kako bi se osiguralo poštivanje zakona i urbanističkih standarda. To bi trebalo uključivati uspostavu jasnih procedura i redovito ažuriranje evidencije svih vjerskih objekata s valjanim dozvolama, kako bi se osiguralo poštivanje propisa i transparentnost u tom procesu.
Nema komentara:
Objavi komentar