Na ulicama Bosne i Hercegovine svakodnevno se mogu vidjeti osobe koje prosjače. Nekada su u pitanju samo odrasli, ali vrlo često su u ovo uključena i djeca
Tuzlanska županija bilježi smanjenje prijavljenih slučajeva prosjačenja, a sve zahvaljujući dobroj koordinaciji institucija sa nevladinim sektorom, kao i pravosnažnim presudama iz prethodnih godina, piše FTV.
No, prosjačenje je i dalje prisutno, a potiču ga upravo građani koji na ulici, često iz sažaljenja, daju novac osobama koje prosjače. Zbog toga je došlo do podnošenja Inicijative o izmjeni i dopuni Zakona o javnom redu i miru u Tuzlanskoj županiji, te će građani, ukoliko dođe do izmjena Zakona, za davanje novca biti i prekršajno kažnjeni.
Ispružena ruka, tužan pogled koji traži pomoć, djeca neadekvatno odjevena - scene su koje se mogu vidjeti u svakom gradu Bosne i Hercegovine. Dok jedni na ulici pomoć traže jer su u stanju potrebe, drugima je to poput odlaska na posao. Oni koji su najranjiviji i najugroženiji su upravo djeca, natjerana na prosjačenje.
“Neka od te djece nisu imala prilike do sad da koriste toalet, pribor za jelo, nisu imala prilike spavati na krevetu. Neophodno je bilo liječiti njihove povrede, deformitete, higijensku i zdravstvenu zapuštenost, nepismenost. Prvi put su imali priliku držati olovku u ruci, a imali su osam-deset i više godina”, kaže Mehmedalija Fišeković, koordinator Koordinacijskog tima za borbu protiv trgovine ljudima u TŽ-u.
Mobilni i identifikacijski tim za borbu protiv trgovine ljudima Tuzla u prošloj godini evidentirao je 161 osobu koja se veže sa prosjačenje. Od tog broja odraslih je bilo 133 i 28 djece, od kojih je osmero smješteno u prihvatilište. Stalne aktivnosti i suradnja s policijskim organima doprinijele su smanjenom broju prijavljenih slučajeva prosjačenja u Tuzli. U prva tri mjeseca ove godine mobilni tim evidentirao je 40 osoba koje su bile izložene prosjačenju, od kojih samo devetero djece. No, velika prepreka su sami građani koji davanjem novca potiču prosjačenje.
“Izloženi smo vrlo ružnim scenama, gdje nas na ulici napadaju, gdje nam kažu tko smo mi da bilo kome uskraćujemo bilo koje pravo. Oni ako hoće dati tu marku, oni će je dati. To nam je otežavajući problem u radu, i policija pokušava. Nemamo u zakonu definirano da se osobe koje daju novac mogu prekršajno kazniti”, ističe Nedeljko Jurkić, socijalni radnik u Centru za socijalni rad Tuzla.
Da bi se prosjačenje zaustavilo ili barem svelo na minimum, Koordinacijski tim za borbu protiv trgovine ljudima u Tuzlanskoj županiji odlučio je da podnese Inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o javnom redu i miru. Ovom inicijativom predviđeno je da svim osobama, koje dajući novac osobama koje prosjače, bude izrečena novčana kazna u iznosu od 200 do 400 maraka.
“Ako uzmemo u obzir da je prosjačenje u najmanju ruku prekršaj, šta drugo građani čine nego potiču činjenje prekršaja, odnosno, kršenje javnog reda i mira. A da ne govorimo o eksploataciji, odnosno krivičnom djelu trgovine ljudima”, naglasila je Mirsada Bajramović, predstavnica Udruženja zemlja djece u BiH.
Ključni aspekt akcionih planova kada je riječ o borbi protiv trgovine ljudima je zaštita djece koju se eksploatišu u našoj zemlji na različite načine i to kroz prisilan rad, odnosno prisilno prosjačenje te kroz prisilne i ugovorene brakove. Samo u 2023. godini od 37 identificiranih žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, 28 žrtava je bilo maloljetno i one su uglavnom iskorištavane kroz prosjačenje.
Nema komentara:
Objavi komentar