Danas, 19. ožujka, blagdan je svetog Josipa, Isusova hranitelja i Marijinog zaručnika, zaštitnika cijele Crkve, Mostarsko-duvanjske biskupije i hrvatskoga naroda. Svečana misa u Katedrali Marije Majke crkve u 18:00 sati koju će predslaviti mons. Zdenko Križić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski
Svetom Josipu posvećen je i mjesec ožujak, a svetkovina sv. Josipa u katoličkoj crkvi slavi se 19. ožujka dok se sveti Josip Radnik slavi 1. svibnja. Sveti Josip proglašen je zaštitnikom mnogih suvremenih država poput Kanade, Meksika, J. Koreje, Perua, Kine, Vijetnama, Austrije, Belgije, a među njima i Hrvatske, piše hkm.hr.
Žene/majke imaju dva dana kada ih se posebno sjećamo, darujemo i pokazujemo njihovu vrijednost. S druge strane, očevi imaju jedan dan iako mnogi za njega niti znaju. To je dan sv. Josipa, današnji 19. ožujka. Osim u Hrvatskoj, ovaj Dan očeva obilježava se u još dosta zemalja Europe i svijeta, dok se u nekim drugim državama Dan očeva obilježava u drugo vrijeme.
Također, mnogi gradovi, crkve, škole, biskupije, sveučilišta, bolnice i druge institucije u svijetu nose ime svom Josipa i proglasili su ga svojim zaštitnikom.
Biskupska konferencija Hrvatske donijela je u Zagrebu 15. travnja 1987. zaključak da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje svetog Josipa u našem narodu produbi, proširi i učvrsti.
Najveća crkva posvećena svetom Josipu je Svetište svetog Josipa u Montrealu, u Kanadi.
Godine 1650. osnovan je red „Sestre svetog Josipa“ koji danas širom svijeta obuhvaća 14 000 sljedbenica. Pod zagovorom i zaštitom Sv. Josipa, a u želji da rade sa siromašnima, 1871. godine osnovan je red „Oci i braća svetog Josipa“.
U Protokolu Hrvatskoga sabora za 9. i 10. lipanj 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst: ‘Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.’ Štovanju svetoga Josipa u Hrvatskoj osobito su pridonijeli oci isusovci. Njihovo sjemenište svetog Josipa za siromašne đake na Griču u Zagrebu, bilo je zorno svjedočenje svečeve brige za siromašne.
Koliko je sveti Josip blizak vjernicima, svjedoči i to da je samo karmelski red krajem 18. stoljeća imao više od 150 crkvi posvećenih svetom Josipu. Od crkvi na hrvatskom govornom području posvećenih svetom Josipu spomenimo onu u Zagrebu na Trešnjevci, podignutu zalaganjem kardinala Alojzija Stepinca, pa onu u Sarajevu na Marindvoru i u Zenici, sagrađene zalaganjem nadbiskupa Ivana Evanđelista Šarića. Crkva na Dubovcu u Karlovcu podignuta je zalaganjem monsinjora Marijana Radanovića, a posvetio ju je kardinal Franjo Šeper. Ne samo današnji dan, nego i čitav mjesec ožujak posvećen je svetom Josipu, vjerojatno zato što ovaj svetac uz Isusa i Mariju zauzima najpovlaštenije mjesto u povijesti spasenja.
Sveti Josip je proglašen i zaštitnikom grada Karlovca u kojem se nalazi Nacionalno svetište njemu posvećeno.
Molitva svetom Josipu
Čudotvorna molitva sv. Josipu
Ova molitva sv. Josipu pronađena je pedeset godina nakon rođenja našega Gospodina Isusa Krista. Godine 1505. Papa je ovu molitvu poslao caru Karlu, koji je tada išao u bitku. Molitva se moli devet uzastopnih dana, ujutro.
Nema komentara:
Objavi komentar