Grad u BiH sufinancira kupovinu seoskih kuća s okućnicom

Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu

Širom naše zemlje ruralna područja odumiru, a škole ostaju prazne. Kako bi smanjili migracijska kretanja i motivirali mlade da započnu život na selu, Grad Bijeljina će bespovratnim sredstvima sufinancirati kupovinu seoskih kuća s okućnicom na teritoriji ovog grada. U tu svrhu će iz budžeta dodjeljivati iznos od 50 posto ukupne vrijednosti nepokretnosti, piše federalna.ba.

Stare, trošne kuće – napuštene i prazne. Dim iz dimnjaka može se vidjeti tek u svakom petom domaćinstvu. Ulicama prođe jedino poštar, a školsko zvono sve se rijetko oglašava. 

„Na jedno rođenje imamo deset umrlih. Ja sam bio prva generacija, mi djeca dodavali smo ciglu kad se pravila ta škola. Tad nas je bilo 115 u jednom razredu, a sad jedva dvoje“, govori Rajo Tomić. 

Depopulacijska politika uzima danak. Kroz program sufinanciranja kupovine seoskog domaćinstva Grad Bijeljina motivira mlade parove da započnu život na selu. 

„Za mlade bračne i vanbračne parove, mlade poljoprivrednike glavni je uvjet starosna dob do 45 godina podnositelja zahtjeva i da nemaju na sebi nepokretnosti, osim poljoprivrednog zemljišta. Ostale uvjete mogu ispunjavati, nisu rigorozni. Što se tiče iznosa sredstava, to je maksimalno do 50% ili do 20.000 KM po zahtjevu“, objašnjava Sreten Vučković, šef Odsjeka za poljoprivredu i privredu Grada Bijeljina. 

Javni poziv otvoren je do 1. studenoga, ovo je prva godina implementacije ovog programa, a u planu je da se ovaj program provodi i u narednim godinama. U resorno odjeljenje već je pristiglo 10 prijava – konkurirali su mladi parovi. 

„S obzirom na to da su cijene kvadrata stanova veoma visoke, a i da sam nezaposlena, nama se ovo seosko domaćinstvo više isplatilo, jer mislim i da je život na selu ljepši i zdraviji“, kaže Jelena Žuža, korisnica programa.

 „Ovo je izuzetna prilika i za mlade bračne parove i mlade ljude, da imaju nešto svoje, a život je pred njima. Da adaptiraju, rekonstruiraju te imaju nešto u svom vlasništvu, a ne da budu dugi niz godina podstanari“, poručuje Vučković. 

Razvoje infrastrukture u seoskim zajednicama, projekti samozapošljavanja, poticaji za kapitalne investicije – mjere su na kojima se proteklih godina radilo da bi život na selu bio održiv. 

„Sve to je rađeno, ali to nije dovoljno ukoliko se i lokalna zajednica i svaki segment društva ne uključe da napravimo selo samoodrživim u smislu ambijenta gdje neko želi da ostane i živi. Pogledajte koliko je naših ljudi otišlo u inozemstvo“, ističe Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD). 

“Jedan poražavajući podatak: više je prvašića u Beču, u Tulnu upisano iz Crnjelova, nego u samom Crnjelovu“, govori Vučković. 

Samo na području RS-a u više od 90 područnih škola ove godine nije upisan nijedan prvašić, a za proteklih desetak godina škole su ostale bez oko 23.000 đaka. Demografi upozoravaju na izražen indeks starenja koji je dva i po puta veći, dok, navode, odricanje od bh. državljanstva dodatno pogoršava demografsku katastrofu u cijeloj Bosni i Hercegovini, čija je stopa nataliteta najniža u Europi.