Danas je spomendan blažene Katarine Kosača Kotromanić, posljednje bosanske kraljice

Pomagala je franjevcima u Bosni, dala podići crkvu Presvetog Trojstva u Vrilima i crkvu svete Katarine u Jajcu. Mirotvorka, uzorna supruga i majka, cijeli svoj život odlikovala se djelima milosrđa i ljubavi prema nevoljnicima, siromasima i izbjeglicama

Danas slavimo hrvatsku blaženicu Katarinu Kosaču Kotromanić, bosansku kraljicu. Rodila se je oko 1424. u zemlji Humskoj, u Blagaju kod Mostara, kao kći Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić. 1446. godine udala se za bosanskoga kralja Stjepana Tomaša i najveći dio vremena provodila na dvoru u Kraljevoj Sutjesci. Pomagala je franjevce u Bosni, dala podići crkve Presvetog Trojstva u Vrilima i svete Katarine u Jajcu. Mirotvorka, uzorna supruga i majka, cijeli svoj život odlikovala se djelima milosrđa i ljubavi prema nevoljnicima, siromasima i izbjeglicama. Turci su 1463. godine, pod vodstvom sultana Mehmeda II., osvojili Bosnu (“Bosna šaptom pade”) i odveli u ropstvo dvoje Katarinine djece. 

Utočište je pronašla u Rimu 

Udovica i patnica, svoj teški križ nosila je smireno, s trajnim pouzdanjem u Svevišnjega. Kraće vrijeme boravila je na području Dubrovačke Republike (Lopud), a oko 1465. kao prognanica našla je utočište u Rimu, gdje je ju je papa Pavao II. primio s počastima. Živjela je kao franjevačka trećoredica u jednom samostanu, u pokori, molitvi i suzama za svojom Bosnom. Do smrti je aktivno sudjelovala u pokušaju organiziranja protuturskog rata kršćanskih zemalja i oslobađanja Bosne. Kao posljednja zakonita kraljica Bosanskog kraljevstva, oporučno je imenovala papu Siksta IV. i njegove nasljednike baštinicima Bosne. Preminula je u Rimu na današnji dan 1478. godine. 

Osobito ju slavi franjevački red. Kada Hrvati hodočaste u Rim, odlaze se pomoliti i na grob kraljice Katarine u bazilici Santa Maria in Aracoeli.

Oporuka i smrt kraljice Katarine 

Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić umrla je 25. listopada 1478. godine u Rimu. Njezino tijelo je položeno na počasno mjesto u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu, a njezine plemenite ljudske i vjerske vrline su joj posebice priznate, kad je proglašena blaženom. U svojoj oporuci pet dana prije smrti napisala je oporuku da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. Ako se ne vrate na katoličku vjeru, tad je svoje zemlje ostavila u nasljedstvo Svetoj Stolici, Vatikanu, koji može njom upravljati po svojoj mudrosti. Njezinom grobu kroz cijelu godinu hodočaste tisuće Hrvata.