Dijaspora sve više novca šalje u domovinu

Što otkrivaju kretanja u novčanim transferima iz inozemstva u BiH

Kontinuirani rast novčanih doznaka, unatoč različitim izazovima u ekonomskom smislu, kao i neizvjesnostima u kontekstu inflacijskih, a onda i recesijskih kretanja, govori u prilog činjenici da dijaspora nastoji u većoj mjeri osnažiti financijsku poziciju svojih obitelji u BiH, a na ruku im svakako idu i povećanja plaća u gospodarstvima zemalja.

Mogu li transferi iz inozemstva dosegnuti povijesne rekorde u 2023. godini - pitanje je na koje još uvijek nije moguće dati definitivni odgovor, no, ako se analiziraju kretanja u prvom tromjesečju 2023. godine te iznosi koji su stigli u BiH, kako po osnovi izravnih novčanih doznaka obiteljima tako i u pogledu mirovina te drugih izdvajanja, vidljivo je povećanje u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, piše Večernji list BiH.

Novčani tokovi 

Time se zapravo potvrđuje kako dijaspora, koja izravno sudjeluje u novčanim tokovima Bosne i Hercegovine tijekom boravka u domovini, kada je izražena osobna potrošnja, kroz novčane doznake u značajnoj mjeri doprinosi održavanju razine bruto domaćeg proizvoda, pomažući tako i svojevrsnoj otpornosti domaćeg gospodarstva. Iz podataka Centralne banke BiH za prvo tromjesečje ove godine vidljivo je kako su ukupni transferi iz inozemstva iznosili 1,116 milijardi maraka, a što je za oko 72 milijuna maraka više nego u istom tromjesečju protekle godine (tada je iznos bio milijardu i 44 milijuna maraka) te znatno više u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine, kada su transferi zabilježeni u iznosu od 961 milijun maraka. 

Ako bi se nastavio taj trend, a uzimajući u obzir praksu da su transferi, poglavito kada govorimo i izravnim novčanim doznakama, u pravilu viši u trećem i četvrtom tromjesečju, vrlo je moguće da ćemo 2023. godinu završiti s iznosom ukupnih transfera od više od 5 milijardi maraka. Podsjećamo, ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu. 

Kada se analiziraju načini na koje novčana masa stiže iz inozemstva u fiskalne tokove Bosne i Hercegovine, vidljivo je da najveći iznos ide na novčane doznake koje iseljenici šalju svojim obiteljima u domovini.

U prvom tromjesečju ove godine takve novčane doznake zabilježene su u iznosu od 793,5 milijuna maraka, a što je vidljivo povećanje u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, kada je dijaspora poslala nešto više od 742 milijuna maraka te znatno više u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine, kada je taj iznos bio 650,7 milijuna maraka. 

Kontinuirani rast novčanih doznaka, unatoč različitim izazovima u ekonomskom smislu, kao i neizvjesnostima u kontekstu inflacijskih, a onda i recesijskih kretanja, govori u prilog činjenici da dijaspora nastoji u većoj mjeri osnažiti financijsku poziciju svojih obitelji u BiH, a na ruku im svakako idu i povećanja plaća u gospodarstvima zemalja Europske unije. Kada je riječ o ostalim tromjesečjima ove godine, za očekivati je, procjena je struke, kako će oni i dalje rasti, a uporište za takav zaključak moguće je pronaći u analizi drugog, trećeg i četvrtog tromjesečja protekle godine. Tada su iznosi izravnih novčanih doznaka premašivali 900 milijuna maraka na tromjesečnoj razini, tako da se nešto slično očekuje i ove godine. U konačnici, u 2022. godini dijaspora je ukupno u domovinu poslala oko 3,58 milijardi maraka, a uzimajući u obzir sve navedeno, očekivanja su kako će se u 2023. godini taj iznos približiti čarobnom broju od 4 milijarde maraka. 

Inače, osim izravnih novčanih doznaka, postoje i tekući transferi po drugim osnovama, a najveći dio odnosi se na socijalna davanja, odnosno mirovine iz inozemstva. Tako su u prošloj godini ostali tekući transferi iznosili 1,37 milijardi KM, a od toga su se 1,24 milijarde KM odnosile na mirovine. I u ovoj kategoriji za očekivati je povećanja. 

Investicije 

A povećanja se očekuju i kada govorimo o tematici investicijskog ciklusa te ulozi koju dijaspora može odigrati kao svojevrsni most između kapitala zemalja Zapada i Bosne i Hercegovine, zemlje koja računa na mogućnost u svjetlu novih geopolitičkih izazova postati geografska lokacija na kojoj će veći broj uspješnih tvrtki realizirati svoje poslovne ideje. Iseljeništvo je kroz niz primjera već pokazalo kako može biti značajan lobistički čimbenik za takve gospodarske procese.