Goranački igrači, pjevači i svirači

Misno doba u Gorancima, sunce još nije prigrijalo, da se nekako u hladovini. Vedro, auta prolaze gori doli, dosta ih zamiče prema Vrdima misa je ovo dana na Ometaljci, a oni to Bogu hvala znaju organizirati. 

Poneko auto zamiče iznad Lazaruša prema Bilima, tamo stiže monsinjor Vukšić na Groblju mira, predvodit će misno slavlje, najavljeno je puno hodočasnika iz cjele Herceg Bosne. I na jednom i drugom mjestu bit će ića i pića, pjesme i veselja, ne da ovaj žilavi narod svojih običaja i tradiciju. Fino bi za Gospojinu slušati drage Marićuše i bećarac, Botića, Maćanovca i druge gangaše, pogotovo nama koji smo uz te melodije rođeni i rasli. Evo čim gucnem kap rakije, odmah lakše zaplovim u sjećanja i sam sa sobom džugoram. 

Ne smetaju mi ni ovce ni zvonce, ni rikanja ni rzanja niti čobanica niti domaćica, sve je odavno otputovalo preko Stećaka u Omadiju i dalje u svijet, ostaše samo puste uspomene. Sjetih se veselog goranačkog župnika fra Tomislava Puljića koji prije dvadesetak godina potaknu obnovu Kulturnog društva Goranci, zamrlog davno prije rata kada su ga promicali uglavnom pomrli Sovićani i Gorančani. 

Sjetih se Mirka Cole vrijednog aktiviste, viteza Zdenka Juragića vještog kolovođe, i drugih iz Mjesne zajednice. 

Prikupi fra Tomo dobru ekipu, staro i mlado, vođeni neumornim Miroslavom Ivana Desetog i još nekoliko vrijednih momaka i cura iz sela i Cima koji udariše nove temelje društvu, promicajući goranačku kulturu i običaje puno bolje i dalje u svijet, i na tome im treba čestitati. Ovi mlađi danas svakako to rade i bolje i sadržajnije što je za svaku pohvalu. 

Pamtimo nesebičnu pomoć malog broja poduzetnih mještana i ugostitelja (imena nebih pominjao). Pamtimo donjepoljske i gornjpoljske cure i momke vođene Ikonom pjesme i veselja pok. Rošom. Pamtimo Luciju, Ivicu, Jućinicu, Seku... 

Poštara, Stipu, Manjuku, Miću i druge što ih dragi Bog uze sebi da mu budu na radost i veselje. Uz mnoge nepomenute predratne i poratne aktiviste u pjesmi i veselju, oni će ostati trajne veličine sela koje nikakva moderna vremena nemogu izbrisati. Nikakve samozvane današnje veličine neće im naškoditi u njihovoj zasluzi. 

Vjerujem da nije previše predložiti današnjim članovima društva, posebno vodstvu kako bi se jednom godišnje njima u čast organizirala Misa zadušnica, zahvala na svemu trudu što su dali kao utemeljitelji vrijednosti koje se i danas baštine. 

Mali je to i jednostavan trud a velika gesta i počast, na koju ćemo se svi rado odazvati. Čuvanje tradicije svojih predaka je naša čast i obveza. Sjećam se kako nekad davno pokušaše od nedeljne mise neki "moćnici" uvesti i misu sjećanja na umrle. Bog selu dade dovoljno mudrih glava da to ne prihvatiše, da se od svečane molitve prave žalovanja i tugovanja. Neznam odkuda mi mlađi na tom skupu, niti nas je ko šta pitao niti smo šta značili, ali puno pamtimo. 

Sjećam se pok. Lekušića kako nakon duge rasprave zavika. 

"Ajde ti Pero reci svoje, tvoja će biti zadnja za nas", 

a Kubat će:

"Ljudi moji, meni je nediljna Pučka misa uvik bila na radost i veselje, na susret sa prijateljima, ima dovoljno dana u tjednu da bi se mrtvih spominjalo."

I to bi zadnja i Bogu hvala zahvaljujući pobjedi pameti nad moći nedilja osta kakva je bila, kakva je sada i kava će ostati za vijeke vijekova u Gorancima zahvaljujući mudrim glavama bez puno škole ali bogati duhom i poštenjem i dobrom prosudbom. 

Hvala im i na svim drugim vrednotama što su nam ostavili i obvezu da ih prenosimo na nove generacije. Hvala vama članovima HKD Goranci unaprijed ako prihvatite organiziranja Mise zadušnice umrlim članovima, a svi ćemo jednog dana biti prošlost o kojoj će sudovati neki novi klinci. Isprika na pomenutim i nepomenutim imenima, moja malenkost je bila sa svima njima u bliskim odnosima, otud i sloboda u mom izričaju. 

Najvažnije je sačuvati vrijednosti i običaje sela, oni nikada ne smiju umrijeti, na nama je da ih oblikujemo i njegujemo onako kako zaslužuju. "Niti je s nama sve počelo a niti će završiti". Davno neko reče, valjalo bi se ponekad toga prisjetiti.

Vinko Marić