Na tržište BiH, od januara do juna ove godine, uvezeno je vode, sokova i bezalkoholnih pića u vrijednosti od 80 miliona KM, što je za gotovo 17 posto više nego u istom periodu prošle godine
Iako je u ovom periodu i izvoz pakirane vode porijeklom iz Bosne rastao za oko 2 miliona KM, trgovinski disbalans iznosi gotovo 60 miliona KM. Za državu koja je prebogata kvalitetnim pitkim vodama, ovo je luksuz koji ne bismo smjeli dozvoliti.
Bez adekvatne zaštite od države, suočeni sa poremećajima na tržištu i galopirajućom inflacijom, čak i najbolji domaći proizvođači teško opstaju.Iako ima brojne medalje za kvalitet vode, te iako je njegova voda bila najprodavanija domaća voda u tuzlanskoj regiji, proizvodna linija u ovoj punionici vode kod Kladnja ugašena je prošle godine.
„Apsolutno postoje svi preduslovi da mi budemo svjetski grači što se tiče kvalitetnih voda, ali imamo problem što nemamo organiziranu državu u smislu da podrži domaću proizvodnju. Čak nemamo organiziranu državu ni na nivou naših susjeda ili komšija. Ako nešto ne znamo, onda treba otići prepisati. Ako naš kamion treba da čeka tri ili četiri dana na graničnom prelazu prema Hrvatskoj ili Srbiji, pa onda to treba prepisati pa ćete vidjeti kako je kad tri put prokuha voda u kamionu pod ceradom, onda ćemo imati ta neka rješenja“ , rekao je Mirza Kuluglić, vlasnik firme iz Kladnja.
U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine trgovinski deficit u sektoru voda, sokova i bezalkoholnih pića pojašnjavaju kao posljedicu Cefta sporazuma, kontinuiranog marketinga pića iz uvoza, ali i činjenicom da trgovački lanci prednost daju uvoznim proizvodima. Iz Komore apeluju na bh. građane da shvate da kupovinom domaće vode u trgovinama pomažu i državu i sebe, a vlasti pozivaju da zaštite domaće proizvođače. U našoj anketi na ulicama Tuzle dobili smo različite odgovore od građana na pitanje koju vodu obično kupuju u trgovinama – domaću ili iz uvoza.
Privrednici smatraju da je temelj svih napora, usmjerenih ka smanjenju trgovinskog deficita na tržištu voda u Bosni i Hercegovni, da građani Bosne i Hercegovine prednost daju domaćim, a ne uvoznim vodama, ali i da poizvođači moraju mijenjati svoj odnos prema tržištu.
„Druga stvar koju bih sigurno htio potencirati je to da mi imamo dovoljno vode, kvalitetne vode, dobro zastupljene u marketima, stvar je toga da mi moramo i kao proizvodjači da više ulažemo u marketing“, rekao je Nediret Kikaknović, predsjednik Privredne komore TK.
Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti formiranje klastera domaćih proizvođača vode ali, iako je ideja stara, do konkretizacije nikako da dođe. Male punionice vode, koje tek neznatno pokrivaju i lokalna tržišta, neće moći samostalno osigurati veća sredstva za marketing. Suočeni sa činjenicom da pokrivenost uvoza izvozom voda, sokova i bezalkoholnih pića ne dostiže ni 30 posto, državne vlasti bi morale hitno poduzeti mjere zaštite domaće proizvodnje.
Nema komentara:
Objavi komentar