Koncert u povodu 30. obljetnice rušenja franjevačke crkve u Mostaru

Danas se obilježava 30. obljetnica rušenja franjevačke crkve u Mostaru. Tim povodom će biti upriličen koncert Simfonijskog orkestra Mostar večeras u 19:30 sati u crkvi sv. Petra i Pavla.

Koncert se održava povodom 30. obljetnice rušenja franjevačke crkve 9. svibnja 1992. - 9. svibnja 2022. Simfonijski orkestar Mostar će večeras u 19:30 sati održat koncert klasične glazbe „In Te, Domine, speravi“ u Franjevačkoj crkvi u Mostaru. Solisti su Iva Ledenko (oboa, Zagreb), Nela Katalenić Klinar, (sopran, Zagreb), Emanuel Tomljenović (tenor, Zagreb), Marin Čargo (bas, Zagreb). 

Zborovi: Mješoviti zbor studija glazbene umjetnosti FPMOZ-a Sveučilišta u Mostaru, Mješoviti zbor župe sv. Mateja „Benedikt“, Akademski zbor „Pro musica“, Zbor srednje glazb. škole Ivana pl. Zajca. Zborovođe: prof. mr. art Katja Krolo-Šarac, don Dragan Filipović, Emil Bevanda. Dirigent je Filip Milošević (Mostar). 

Na programu su djela Bacha, Mozarta i Schuber- ta. Ulaz je slobodan.

Sv. Franjo je osnovao Franjevački red 1209. godine. Fratri su ubrzo došli u naše krajeve. Počeli su graditi crkve i samostane. Tako su izgradili nekoliko crkava u Mostaru (Sv. Stjepana, Sv. Luku, Sv. Anu, Sv. Ružu, Gospu Snježnu) i franjevački samostan sv. Ante i crkvu. Turci su ih sve srušili. 

Osmanlijska rušenja 

Godine 1563., kad Turci ruše franjevački samostan sv. Ante i crkvu, ubijaju i progone fratre i puk, grad Mostar više nema rimokatoličkih crkava, nema fratara, a puk je sveden na desetak obitelji. 

Bila su to za hrvatski rimokatolički puk teška i crna vremena. Fratri su krišom posjećivali svoj puk i govorili mu sv. mise po grobljima i gorskim bespućima. 

Bosna Srebrena prihvaća naše dječake i u samostanu Kreševo ih uči za fratre. I teklo je tako do 1844. godine, kad su hercegovački franjevci na čelu s fra Rafom Barišićem dobili dopuštenje iz Rima sagraditi samostan i crkvu u Hercegovini. 

Htjeli su to u Mostaru, no Turci su ih otjerali i fra Rafo se jedva živ izvukao. Zato crkvu najprije grade u ondašnjem bespuću u Širokom Brijegu, a tek 1847. u Vukodolu grade staru biskupiju i vraćaju se u Mostar nakon punih 280 godina. Ovdje na mjestu na kojem stojiš sagradili su crkvu sv. Petra i Pavla 1866. godine. 

Ta je crkva 1890. dobila samostan, ovakav kakav je i danas, a u njemu je 1895. otvorena Bogoslovija, prva visoka škola u gradu Mostaru i Hercegovini. 

Oaza vjere i narodnosti 

Sv. Petar i Pavao postaje oazom vjere i narodnosti ispaćenom i zatrtom hrvatskom puku grada Mostara, a fratri su u njemu te cijelom gradu i ozemlju širili franjevačku toplinu, ljubav prema svima i uvijek držali otvorenim vrata ovoga samostana i ove crkve. 

Dolazili su ratovi svjetski, I. i II. Nakon drugog rata došli su partizani, ušli u samostan, odveli oca provincijala i gvardijana i još petoricu fratara, mučili ih, ubili i bacili u rijeku Neretvu, a u cijeloj Hercegovini 66 fratara i više od dvadeset tisuća ljudi.

Sv. Petar i Pavao sve je to gledao. I kad su fratri mislili da je došao red na Sv. Petra i Pavla, da ga urede i obnove, i to skoro posve završili, počeo je Domovinski rat. Crkva i samostan sv. Petra i Pavla bili su usred bojišnice. Noću u 22.30 sati 9. svibnja 1992. sravnili su ih sa zemljom. Fratri su spasili Gospu i još neke sitnice. Sve je izgorjelo. 

I na tom zgarištu napravili smo crkvu sv. Petra i Pavla. 

Ona je spomenik starom sv. Petru i Pavlu. Ona čuva ovo sveto mjesto molitve i memorije. 

Fra Ante Marić - Večernji list BiH / Goranci online