Procesija u Jelsi najposebnija je, jer se na kraju puta križonoša s križem zatrči preko glavne pjace. Svake godine na otok Hvar zbog ove procesije dođe veliki broj vjernika.
Procesija "Za Križen" svake godine se održava na središnjem dijelu otoka Hvara, a ovogodišnja procesija počela je jučer. Kreće na Veliki četvrtak i tako već više od 500 godina, a održava se bez obzira na kišu, vjetar i ostale vremenske neprilike.
Ove godine križ je nosio Toni Gamulin, a jedna je to od najvećih časti na otoku. Lista čekanja je poprilično duga.
Vremenske neprilike mogu utjecati na broj sudionika, no ne odlučuju o neodržavanju same procesije. "Za Križen" se na Hvaru nije išlo jedino ratne 1944. godine, no otočani su je u suradnji sa zapovjedništvom izbjegličkog logora organizirali u afričkom El Shattu, gdje ih je bilo oko 3000.
Procesija kreće u 22 sata na Veliki četvrtak i to iz šest mjesta na otoku, tj. iz Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske. Predvodi je križonoša, a za to mjesto zapisuje se i nekoliko godina unaprijed.
Križevi su teški 10 do 15 kilograma, a ukupna staza križnog puta je duga 20 kilometara. Hoda se cijele noći te se staje u svakom mjestu, a procesija se u mjesto iz kojeg je krenula vraća na Veliki petak oko 7 sati ujutro.
Uz križonošu je svečana pratnja, koju on sam izabere, a čine je: dva nosača svijećnjaka (kandeliri), 6 do 12 nosača teških voštanih svijeća (torci), 8 i više, čak do 30-ak nosača svečanih fenjera (ferala), dva pratioca križonoše za njegovu sigurnost na putu, dvojica glavnih pjevača Gospina plača i još 3-4 pjevača koji pjevaju (“odgovaraju”) responzorij.
Procesija u Jelsi najposebnija je, jer se na kraju puta križonoša s križem zatrči preko glavne pjace. Svake godine na otok Hvar zbog ove procesije dođe veliki broj vjernika, a od 2009. godine je procesija na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara svjetske baštine.
Nema komentara:
Objavi komentar