Mostar dobiva centar za maslinarstvo

Riječ je o projektu vrijednom 880.000 eura, a govori o povećanju konkurentnosti proizvodnje maslinarstva, gdje bi u konačnici trebao zaživjeti centar za maslinarstvo u Mostaru.

Potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić izjavio je kako je protekla, 2021. godina bila godina laganog oporavka, dok će pravi gospodarski uspon Bosna i Hercegovina doživjeti iduće, 2023. godine. 

''Nakon onog šoka u 2020. godini može se kazati da idemo uzlaznom putanjom i da je 2021. godina laganog oporavka u gospodarskom smislu u Bosni i Hercegovini, a kako će se ono odvijati u 2022. to ćemo tek vidjeti jer ima dosta elemenata koji će na to utjecati. Mi smo, ipak, jedna mala ekonomija koja je osjetljiva i ovisi o svim globalnim kretanjima u okruženju, pa i šire. Mislim da će 2023. biti prava godina gospodarskog oporavka i godina uspona za sve grane gospodarstva u BiH'', kazao je Šantić u razgovoru za Fenu. 

Istaknuo je kako izvješće Porezne uprave FBiH za 2021. pokazuje da je značajno veći prihod od uplata u odnosu na 2020. godinu, i to u iznosu od oko 9,5 posto, dodavši kako se pažnja treba obratiti na tržište sive ekonomije gdje bi se s većim kontrolama napravio pozitivan efekt. 

Šantić je podsjetio kako su, u cilju smanjenja sive ekonomije i njezina minimiziranja, Federalna vlada i Federalno ministarstvo financija našli model uvođenja fiskalnih kasa, odnosno fiskalnih uređaja, međutim „pojavio se problem u realnom sektoru koji smatra da je uvođenje tog modela i na takav način, novi namet na gospodarstvo“. 

''Svatko onaj kojem je stalo do Bosne i Hercegovine nastoji nekim svojim angažmanima, pozitivno utjecati na sve procese koji se događaju u BiH. Tako i Federalno ministarstvo, odnosno Vlada sigurno nastoje dati svima istu šansu na tržištu i unaprijediti tehničke i tehnološke metode kontrole crnog tržišta'', kazao je Šantić. 

Istaknuo je pritom kako je Upravni odbor Komore na zadnjoj sjednici imao temu fiskalizacije te kako je, u komunikaciji s Federalnom vladom i Federalnim ministarstvom financija, predložio „miks softverskog i hardverskog rješenja“.

''Prvo smo postavili upit o softveru, da se on promjeni, međutim vlada i ministarstvo su na neki način rekli da sigurno u narednih tri do pet godina ne postoje slobodna sredstva za tu svrhu'', kazao je Šantić. 

Dodao je kako se u taj proces trebaju uključiti i Uprava za neizravno oporezivanje, ali i međunarodni faktor. 

''Smatram da se u taj proces trebaju uključiti i Uprava za neizravno oporezivanje jer i oni imaju korist od kontrole naplate, a i naši prijatelji međunarodni faktor, odnosno naši financijski prijatelji u međunarodnom smislu koji kroz raznorazne projekte mogu iznaći sredstva za financiranje ovog projekta, odnosno kvalitetnog projekta za ili pitanje softvera ili hardvera, uređaja i softverskih rješenja za što jednostavnije i efikasnije praćenje tržišta, prihoda, naplate i smanjenja sive, odnosno crne zone'', istaknuo je potpredsjednik Gospodarske komore FBiH. 

Kada je u pitanju stanje u gospodarstvu, Šantić je upozorio na tendenciju rasta inflacije koja, kako kaže, ne ide na ruku gospodarstvu, a koja nije karakteristična samo za BiH, nego i za Europu i cijeli svijet. Tu je i nedostatak radne snage - problem kojeg BiH već ima i s kojim će se susretati i u narednim godinama, a čije će se rješenje, po Šantićevim riječima, morati tražiti na novim tržištima. 

Brojni i značajni projekti u Gospodarskoj komori FBiH 

Gospodarska komora FBiH, jedna od najvećih asocijacija gospodarstvenika u FBiH, može se pohvaliti nizom aktivnosti u protekloj godini, posebice velikim brojem projekata koji se provode kroz Komoru i s realnim sektorom i sa zemljama okruženja, kao i EU projektima te mnogim drugi projektima. 

Među njima su projekti jačanja konkurentnosti u drvnom sektoru, Jadransko-jonskoj strategiji pametnog rasta, visokoubrzanih konkurentnosti i zapošljavanja, prekogranične suradnje, visokog obrazovanja. stručnog osposobljavanja u tekstilnoj i metalnoj industriji, kao i projekti energetske efikasnosti, online poslovni susreti žena u poduzetništvu, te projekt identifikaciji ključnih prepreka za pristup stranim tržištima. 

Mostar dobiva centar za maslinarstvo 

Šantić je posebno istaknuo projekt COOPeR koji ima za cilj uspostaviti prekogranični centar za masline, posvećen zajedničkom istraživanju i razvoju na polju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja. 

''Riječ je o projektu vrijednom 880.000 eura, a govori o povećanju konkurentnosti proizvodnje maslinarstva, gdje bi u konačnici trebao zaživjeti centar za maslinarstvo u Mostaru i gdje bi naši maslinari imali sasvim zadovoljavajuće uvjete za rad'', pojasnio je Šantić. 

Podsjetio je kako se u Hercegovini već pojavilo nekoliko proizvođača maslinovog ulja, odnosno maslinara koji imaju jako kvalitetan proizvod. 

„Mi smo to prepoznali i aplicirali smo na projekt o prekograničnoj suradnji i dobili smo ga zajedno s Hrvatskom i Crnom Gorom. Trenutno radimo na mapiranju, odnosno označavanju maslinika po Hercegovini“, istaknuo je jedan od čelnih ljudi Gospodarske komore FBiH. 

Izrada strategije turizma za BiH 

Pojavu pandemije koronavirusa uslužne djelatnosti su na neki način najviše osjetile, a posebice turizam kao značajna gospodarska grana u svijetu. U cilju oporavka turizma i njegova još većeg razvoja u BiH, Komora trenutno zajedno s USAID-om radi na projektu održivog turizma koji obuhvaća i izradu strategije turizma za BiH. 

''Turizam u Bosni i Hercegovini, ruku na srce, nije bio toliko razvijen u organizacijskom smislu, on se na neki način više razvijao ad hoc, odnosno inicijativama privatnog sektora bez neke velike podrške županijskih, federalnih pa i državnih razina'', kazao je Šantić, dodavši kako se može kazati da je ta podrška ipak značajnija u zadnje vrijeme. 

Pojasnio je kako će navedena strategija predstavljati lanac vrijednosti u turizmu, podijeljen u četiri stupa - turistički proizvod, destinacijski marketing, kadrovi odnosno radna snaga u turizmu i pravno, odnosno poslovno okruženje. 

''Ova strategija, po meni, po prvi put u BiH se radi na ispravan način. Svi akteri unutar turističkog sektora i realni sektor i izvršna i zakonodavna vlast i mi kao nositelji projekta i USAID, uključeni su u to i mislim da će to biti jedna od boljih strategija koja je rađena u BiH'', kazao je. 

Turistička ponuda BiH uskoro na Tripadvisoru 

U sklopu preliminarnog istraživanja koje je Komora provela zajedno s USAID-om, Svjetski ekonomski forum je od 140 zemalja BiH rangirao kao 105. zemlju po pitanju konkurentnosti u turizmu, čime naravno, kako kaže Šantić, ne mogu biti zadovoljni. 

''Nismo zadovoljni tim rangom te smo krenuli u ovaj projekt zajedno s USAID-om, vrijedan oko 20 milijuna američkih dolara. Mi smo (Komora) prepoznati kao ključni partner u Federaciji, a naravno tu je i Federalno ministarstvo turizma i zaštite okoliša'', kazao je Šantić i dodao kako se paralelno projekt provodi i u Republici Srpskoj. 

Ono što je u navedenom istraživanju iznenađujuće, kaže Šantić, je to da BiH uopće nije bila vidljiva vani u smislu turističke potražnje odnosno turističke ponude te su stoga odlučili napraviti određene aktivnosti po pitanju digitalne promocije turističkih destinacija u BiH. 

''Izabrali smo Tripadvisor kao najveću svjetsku platformu po pitanju digitalnog marketinga, bukiranja i svega onoga što danas moderan turist može zatražiti na tim digitalnim platformama. Trenutno preko 20 turističkih tvrtki iz FBiH svojim tekstovima, slikama, filmovima puni sadržaj naše web stranice koja će uskoro biti vidljiva na navedenoj platformi'', istaknuo je. 

Nakon što bude dostupna javnosti, Tripadvisor će pratiti stranicu i izvještavati o tome kakva je slika o nama i kako nas vide ljudi u svijetu koji žele po određenim vidovima turizma provoditi svoj odmor u BiH. 

Šantić napominje kako navedeno istraživanje pokazuje da turista koji su do sada bili u BiH daju jako dobre recenzije, od dobrih receptivnih kapaciteta u vidu smještaja i hotela do jako raznolike kulturno-povijesne i prirodne baštine. 

''Nedostaje nam taj dio marketinga, promocije, koji će reći da u BiH nisu samo Sarajevo, Mostar i Međugorje turistički centri nego da ima puno turističkih centara i u ruralnim područjima koji su jako atraktivni i koje moderan turist danas želi posjetiti i mi tu zasigurno imamo šta pokazati. Smatram da ćemo nakon ove promocije s Tripadvisorom ostvariti određene efekte'', ustvrdio je Šantić. 

Za obavljanje prometa nekretnina uvodi se licenca 

U cilju smanjenja crnog tržišta nekretninama, krajem prošle godine usvojen je i Zakon u posredovanju u prometu nekretninama kojim je Gospodarska komora FBiH dobila javnu ovlast za certificiranje, odnosno izdavanje licenci za one koji se žele baviti tim poslom. 

Tako će Komora provoditi nastavu, odnosno izobrazbu i ispite za sve one koji žele prometovati nekretninama, a u prvom valu očekuje se oko 300 prijavljenih pravnih i fizičkih osoba. 

''Pripremili smo sve zakonske i podzakonske akte, pravilnik, stručna povjerenstva, a radit ćemo paralelno u Sarajevu i Mostaru i mislimo da će se negdje oko 300 subjekata u prvom valu prijaviti za ovaj dio polaganja“, kazao je Šantić. 

Istaknuo je kako su nastojali zajedno s Federalnim ministarstvom trgovine donijeti ovaj zakon u cilju smanjenja crne zone u prometovanju nekretninama i pritom najavio registar svih licenciranih subjekata koji bi trebao biti dostupan već u četvrtom mjesecu na web stranicama Komore i Ministarstva trgovine FBiH. 

''Zemlje okruženja već to imaju. Mi smo na neki način gledali kako to rade Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Slovenija i mislim da je taj model jako dobar. Prilagodili smo ga našim uvjetima, on je evo krenuo i mislim da ćemo i taj dio izvesti iz sive, odnosno crne zone u toj grani gospodarstva'', naglasio je Šantić. 

Mostarski sajam među prvih pet sajmova u regiji 

Razvoju gospodarstva značajno doprinose i sajamske manifestacije, a nakon dvije godine pauze uskoro će i Mostarski sajam gospodarstva ponovno otvoriti svoja vrata i pružiti novu priliku za razmjenu iskustava, gospodarskih susreta i stvaranju novih poslovnih projekata. 

''Mostarski sajam gospodarstva apsolutno se etablirao, usudit ću se reći, među prvih pet sajmova na prostoru bivše Jugoslavije, pored beogradskog, novosadskog, zagrebačkog i sajma u Celju'', smatra Šantić. 

Naglašava kako je uistinu riječ o jako dobroj i značajnoj gospodarskoj manifestaciji koju svi željno iščekuju, prvenstveno zbog susreta gospodarstvenika uživo gdje je „interakcija mnogo bolja od online skupova“ koji su obilježili protekle dvije godine. 

Šantić je naglasio kako Komora ima jako dobru suradnju s Mostarskim sajmom u sklopu kojeg održava svoju redovitu gospodarsku konferenciju, a ove godine drugog dana sajma, na programu je II. međunarodna konferencija između Jadransko-Jonske i Dunavske makro regije. 

''Zemlja partner ove godine je Mađarska, tim bolje, jer je Mađarska zemlja iz Dunavske regije pa ćemo i na konferenciji povezati taj dio, a također dosta gospodarstvenika u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori surađuje s mađarskim tvrtkama te će sajam i u tom smislu dati svoj doprinos'', istaknuo je Šantić. 

Dodaje kako Mostarski sajam kao manifestaciju svi željno iščekuju te kako se nada da će i ovogodišnji gospodarski skup biti na razini predpandemijskog i još jednom poslati pozitivnu sliku iz Mostara i BiH.