Došašće - Advent 2021

Došašće ili advent je vrijeme priprave kroz četiri nedjelje za godišnju proslavu Rođenja Gospodinova – Božića, ali ujedno i vrijeme priprave za drugi, slavni Kristov dolazak. Došašće se dijeli u dva dijela, a s njim započinje i nova crkvena godina. Također pročitajte što možete raditi tijekom došašća.

Prvi dio došašća započinje prvom nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije apostola (30. studenog) i traje do 16. prosinca. Liturgija u tom prvom dijelu izražava onaj vid došašća koji govori o Kraljevstvu Božjem na svršetku vremena i usmjerava na iščekivanje drugoga Kristova dolaska. 

Drugi dio došašća traje od 17. do 24. prosinca, da Badnjaka, i to je vrijeme neposredne priprave za slavljenje Rođenja Gospodnjeg. Prvi tragovi crkvene priprave za Božić nalaze se već u V. stoljeću u Siriji, a sama se priprava sastojala od liturgijskog spomena Blažene Djevice Marije Bogorodice i sv. Ivana Krstitelja kao Isusova preteče, a obuhvaćala je dvije nedjelje koje su prethodile Božiću. 

Od 8. stoljeća razdoblje došašća počinjalo je 11. studenog na blagdan sv. Martina i bilo je strogo poput korizme, a trajalo je šest nedjelja. Kasnije je taj običaj znatno ublažen, makar se i danas razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbi. 

Prva nedjelja došašća govori o ponovnom Kristovu dolasku, kada će Bog po svome Sinu uspostaviti svoje kraljevstvo – novi Božji svijet. Druga i treća adventska nedjelja prikazuju Ivana Krstitelja, Isusova preteču, a četvrta nedjelja predstavlja Mariju, Djevicu i Majku koja je rodila Isusa. Može se reći da je Marija vjerom začela Isusa: prije nego li u svome krilu, ona ga je začela u svome srcu. No, čitanja došašća ne upućuju samo na to kako je bilo onda, “u ono vrijeme”, nego žele pobuditi odlučno stajalište za današnjicu, tj. za naš život. Došašće nas odgaja za ljubav koja čezne za Bogom koju se može susresti najprije u čovjeku a onda i u samom Bogu. Ono nas potiče da budemo spremni za Isusov slavni dolazak, tj. za Sudnji dan. Ipak, u Došašću se ne slavi samo iščekivanje, već i dolazak našeg Gospodina, Isusa Krista koji traje bez prestanka. 

U Rimokatoličkoj crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji (kao i u korizmi). U misi se izostavlja himan “Slava”, da bi taj tipično božićni himan (“Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!”) jače odjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja. 

Advent kao početak crkvene godine i predbožićno vrijeme zahtjevno je jer u njemu ima dana posta, tj. odricanja od hrane, dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso; nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa. U njemu su posebno poznate zornice. 

ZORNICE – sv. mise koje imaju pokorničko značenje, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četiritjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Drugi narodi, pa ni slavenski, nisu našli za te rane mise, odjevene u čar i tegobe zime, vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom Rorate. Slaveći te mise, narod je stvorio osobite adventske pjesme. I one su plod hrvatskog vjerničkog duha, bogate sadržajem jer prepjevaju proročanstva biblijskih proroka o Kristovu dolasku, a napose ulogu Djevice Marije nazivajući je najljepšim imenima zbog njezine majčinske uloge u Isusovu dolasku. 

Isusova majka je uz pokornika sv. Ivana Krstitelja glavna osoba koju Crkva predstavlja kao vodiča u božićnoj pripravi. Ona ukazuje da za Božić Bog dolazi čovjeku ali da i Bog očekuje čovjekov dolazak. Otkriva to Marijin pohod Elizabeti, majci Ivana Krstitelja. Taj pohod govori da Bog dolazi čovjeku, ali i po čovjeku želi doći drugome čovjeku. Marija je puna Boga, nosi ga u utrobi, a krenula je na putove ljudi, do Elizabete. Tako je ona primjer za pun doživljaj Božjeg došašća, ali je i sama postala došašće ljudima. 

U došašću izrađuje se i stavlja na stol adventski vijenac sa četiri svijeće. Svijeće simboliziraju četiri nedjelje u došašću. 

ADVENTSKI VIJENAC – U vremenu crkvene godine koje zovemo došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, premda nije liturgijski propisan, no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u različitim ustanovama, od vrtića do hotelske recepcije, na TV ekranu i u ilustriranom časopisu. Postavlja se na stol ili vrpcama objesi o strop. Može ga načiniti svatko sam, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima jednostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, ponajčešće ljubičastim, vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća) i – najvažnije – u vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. One se pale postupno, po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. I tako se čeka Božić! 

Na prvu adventsku nedjelju pali se prva ljubičasta svijeća, simbol nade, nade u dolazak Mesije. Podsjeća na proroke koji su predvidjeli Kristovo rođenje. Odabir ljubičaste boje nije slučajan. Upravo ona predstavlja boju pokajanja i posta, a također označava i kraljevsku boju što ju čini prigodnom za dolazak Krista Kralja svega svijeta. Drugim riječima, upravo ovom bojom objedinjujemo simboliku Isusove patnje na križu i slavlja zbog Njegova očekivanog dolaska koji predstavlja konačno spasenje. 

Na drugu adventsku nedjelju pali se druga svijeća koja predstavlja ljubav. Neki ju nazivaju i Betlehemskom svijećom, a pali se prvenstveno u čast jaslica u kojima je mali Isus boravio u štalici odmah po svom rođenju. 

Treće adventske nedjelje pali se ružičasta svijeća koju znamo i kao Svijeću pastira, a ova vesela boja odabrana je zbog toga jer predstavlja radost. Tada, naime, nastupa vrijeme kada razdoblje pokajanja zamjenjuje razdoblje radosti zbog skorašnjeg Isusova rođenja. 

Četvrta adventska svijeća ponovno je ljubičaste boje, pali se posljednje nedjelje uoči Božića, a nazivamo ju još Anđeoskom svijećom. Ona simbolizira mir.

Adventski vijenac nije samo lijepi “cvjetni aranžman” u ogoljeno zimsko doba, nego on na osobit način diskretno okuplja ukućane, angažira ih i upravlja u određenom pravcu. Podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju. Stariji će se sjetiti da “kod nas ranije nije bilo toga vijenca”. Znatnije se proširio i udomaćio u posljednjih desetak godina. Primili smo ga iz Europe, osobite iz Austrije i Njemačke. Ondje je on u adventsko vrijeme doslovno svagdje. No i tamo je došao tek nakon Prvog svjetskog rata; “prenesen je” iz skandinavskih, protestantskih zemalja kao simbol života (zimzelen), rastućeg svjetla (postupno paljenje svijeća) i očekivanja božićnog dolaska Kristova (Krist – svjetlo). 

fra Denis Šimunović | Goranci online

Što raditi tijekom došašća 

1. Glazba – Pokušajte odgoditi slušanje božićne glazbe barem do treće, ako ne i do četvrte nedjelje došašća. Prva tri tjedna došašća zapravo imaju više veze s čežnjom za Kristovim drugim dolaskom nego što se bave njegovim prvim dolaskom. Gregorijanski napjevi odlična su glazba za došašće. Izvrstan odabir je i Händelovo djelo Mesija, oratorij napisan specijalno za izvedbu tijekom došašća. Želite li posebnu poslasticu u došašću? Isplanirajte odlazak s prijateljima ili obitelji na najbližu živu izvedbu Händelova Mesije. Prije nego što pođete, potražite libreto, koji je sav sastavljen od citata iz Svetoga pisma, i iskopirajte po primjerak za svaku osobu s kojom idete na koncert. Neka to ne bude samo estetsko iskustvo odlične glazbe, nego i kontemplativni doživljaj otajstva došašća. 
2. Post – U našemu je društvu veoma teško postiti od svih poslastica tijekom došašća, budući da se preuranjene božićne slastice poslužuju kuda god pošli. Možda bi najučinkovitiji post tijekom ovoga razdoblja bio post od buke, užurbanosti i medija. Pokušajte smanjiti konzumaciju vijesti, sporta, zabave, politike, užurbanih obaveza i drugih skretanja pozornosti koja se mogu izbjeći, i tako oslobodite više prostora za molitvu. 
3. Jaslice – Ako ćete se poslužiti prijedlogom za adventskog anđela, morat ćete postaviti jaslice prije prve nedjelje došašća. Ako je tako, blagoslovite ga uz molitvu za blagoslov jaslica, koju možete pronaći u „Knjizi blagoslova”, ili na internetu ovdje. 
4. Božićno drvce – U tradicionalnijem katoličkom društvu božićno se drvce često nije postavljalo ni ukrašavalo prije Badnjaka. Uzmite to u obzir, naročito ako imate Jišajevo drvo, koje ćete trebati zamijeniti božićnim drvcem. Ako to ne želite, barem pokušajte odgoditi postavljanje drvca sve do trećega ili četvrtoga tjedna došašća. Ako ništa drugo, barem pokušajte ne paliti svjećice do Badnjaka. Što god odlučite postaviti i ukrasiti, okupite obitelj ili razred, i upotrijebite molitvu za blagoslov božićnoga drvca, koji možete pronaći u „Knjizi blagoslova”, ili na internetu ovdje. 
5. Došašće je vrijeme nade – Kako je Izrael čeznuo za dolaskom Mesije, tako i mi radosno iščekujemo i čeznemo za Njegovim drugim dolaskom. No nada je najzanemarenija među bogoslovnim krepostima. Svoje došašće posvetite jačanju kreposti nade. Prvoga dana došašća pročitajte dvije stranice posvećene toj krjeposti u Katekizmu Katoličke Crkve (KKC 1817-1821). Zatim, do kraja došašća svakoga dana pročitajte po dva odlomka iz enciklike pape emeritusa Benedikta XVI. o nadi, Spe salvi („Nadom spašeni”). Možete nabaviti knjigu ili besplatno je pročitati na internetu ovdje. 
6. Krunica – Krunica je u biti ulazak u molitvu naše Majke. Marija „u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu” (Lk 2,19). Za vrijeme došašća koristite knjigu o svetopisamskoj krunici, koja olakšava razmatranje umetanjem kratkoga teksta iz Biblije između svake Zdravo Marije. Svoj primjerak možete nabaviti u katoličkoj knjižari u svojemu gradu ili na internetu ovdje. U prva tri tjedna došašća, koja se usredotočuju na drugi Isusov dolazak, nebesku slavu i pripremu za dolazak kraljevstva Božjega po služenju Ivana Krstitelja i Isusa, preferirajte otajstva svjetla i slavna otajstva, sa žalosnim otajstvima petkom. Tijekom četvrtoga tjedna došašća preferirajte radosna otajstva. Ako vaš razred, skupina ili obitelj nema vremena zajedno izmoliti cijelu svetopisamsku krunicu, pokušajte izmoliti barem jedno otajstvo. Da napomenem: djeca vole čitati biblijske retke između Zdravomarija, i tako mogu predvoditi molitvu u skupini. 
7. Časoslov – Ako trenutno ne molite službu čitanja, odlučite moliti ju svakodnevno tijekom došašća. Iako su jutarnja molitva (Laude, ili Pohvale) i večernja molitva (Vespere) najvažniji časovi, služba čitanja vas na naročito lijep način uključuje u katoličku tradiciju jer vam pruža čitavu jednu stranicu iz Biblije i jednu stranicu iz djela nebiblijskih katoličkih autora, obično crkvenih otaca. Ti su tekstovi određeni liturgijskim razdobljima, i tako će vam biblijska i patristička čitanja omogućiti iznimno bogato razmatranje tema došašća. Ako ćete prihvatiti peti savjet o tome što raditi prije nego što došašće počne, već ste spremni moliti službu čitanja. 
8. Svakodnevna sveta misa – Ako možete na svetu misu svakoga dana, odlično. Ako ne možete, nastojte pročitati svakodnevna misna čitanja zajedno sa svojim razredom ili obitelji, ili u svojemu vremenu za osobnu molitvu. Ta su čitanja određena liturgijskim razdobljem. Zajedno sa službom čitanja, ova nam čitanja pružaju mogućnost za službeno crkveno proučavanje Biblije u došašću. 
9. Sveta ispovijed – Poklik svetoga Ivana Krstitelja bio je: „Pripravite put Gospodinu!” Doline se moraju ispuniti, a planine slegnuti (usp. Lk 3,5). Odredite termin kada ćete primiti sakrament svete ispovijedi tijekom ovoga razdoblja, čemu neka prethodi temeljit ispit savjesti. A zašto ne biste pozvali nekoga da pođe s vama? 
10. Božićni popis za kupovinu – Što kada bi ove godine božićni darovi koje ćete kupiti barem za nekoga sa svojega popisa zapravo imali potencijal približiti te ljude Isusu, razlogu zašto ovo vrijeme uopće i postoji? Neki od tih ljudi nisu baš religiozni? Ipak, možda vole knjige ili filmove. Knjige poput „Kronika iz Narnije” (C. S. Lewis) i „Gospodara prstenova” (J. R. R. Tolkien) moćni su načini kako ljude potaknuti na razmišljanje o kreposti i o najvažnijim stvarima u životu. Ili priče o nadahnjujućim ljudima koji su usto bili i Isusovi sljedbenici: „Čovjek za sva vremena” (o svetome Thomasu Moreu), „Nesalomljivi” (o junaku Drugoga svjetskog rata Louisu Zamperiniju), The Judge (o najbližemu suradniku Ronalda Reagana, angažiranome katoliku Billu Clarku). Ovakva vrsta božićne kupovine uklapa se u značenje došašća, pripremajući put Gospodinu!

Ascension Press | Bitno.net