Papa Franjo prihvatio odreknuće od službe apostolskog nuncija u BiH

Papa Franjo prihvatio je u utorak odreknuće od službe apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, nadbiskupa Luigija Pezzuta nakon navršene dobne granice od 75 godina.

Vijest su točno u podne objavili Tiskovni ured Svete Stolice i Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini. Mons. Pezzuto rođen je 30. travnja 1946. u mjestu Squinzano na jugoistoku Italije. Za svećenika nadbiskupije Lecce zaređen je 25. rujna 1971. Diplomirao je teologiju, a u diplomatsku službu Svete Stolice ušao je 1978. te je bio na službi u papinskim predstavništvima u: Gani, Paragvaju, Novoj Gvineji, Brazilu, Senegalu, Ruandi i Portugalu. 

Apostolskim nuncijem u Republici Kongu i Republici Gabonu te naslovnom nadbiskupom Torre di Proconsolare imenovan je 7. prosinca 1996. Istu službu obavljao je i u Ujedinjenoj Republici Tanzaniji te Republici Salvadoru i Belizeu. 

Papa Benedikt XVI. ga je 17. studenoga 2012. imenovao nuncijem u BiH gdje je ostao do umirovljenja. Za vrijeme njegova boravka u Bosni i Hercegovini glavni grad ove zemlje posjetio je i papa Franjo u lipnju 2015. 

Za sada nije poznato ime njegova nasljednika, navodi nedjelja.ba.

Nuncij, odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose. U Hrvatskoj je apostolski nunciji mons. Giorgio Lingua, dok je u BiH bio Luigi Pezzuto.

Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima nuncij ima isti rang kao i veleposlanik (odnosno nalazi se u razredu zajedno s veleposlanicima i pronuncijima). Diplomatsko predstavništvo na čijem čelu se nalazi nuncij naziva se nuncijatura, a tako se naziva i obavljanje službe nuncija. Nunciji su u pravilu naslovni nadbiskupi, ne pripadaju katoličkoj hijerarhiji u državi primateljici i osnovna im je zadaća razvijanje diplomatskih odnosa s državom primateljicom i skrb u svezi s Katoličkom Crkvom u državi primateljici. 

U mnogim pretežito katoličkim državama, nuncij je uvijek doajen diplomatskog zbora (tako i u Hrvatskoj), a ako to nije, Sveta Stolica u takvim državama akreditira pronuncija (primjer je bivša SFRJ), koji se nalazi u istom razredu kao i nuncij.