Iako još ne možemo sa sigurnošću najaviti kada će pasti prvi snijeg u nizinama, pročitajte nekoliko zanimljivosti o po mnogima najljepšoj oborini.
Ledeni kristalići (pahuljice) različitih oblika, pri padanju većinom razgranati, a katkada i zvjezdasti, zovu se snijeg. Snijeg nastaje kada se vodena para kondenzira pri temperaturama ispod ili blizu 0 stupnjeva. Tada vodena para sublimira (prelazi iz plinovitog u kruto stanje bez tekuće faze). Najprije se stvaraju sitni ledeni kristali, a zatim simetrične pahuljice, koje padaju veoma polagano. Pri sporoj sublimaciji ledene čestice, od kojih je sastavljen snijeg, imaju pravilne kristalne oblike. Na oblik snježnih pahuljica utječe temperatura okolnog zraka i količina vodene pare u zraku.
Zajedničko padanje kiše i snijega zovemo susnježica.
Padanje bijelih neprozirnih ledenih zrnaca sferičnog, a katkad i koničnog oblika nazivamo snježne kuglice (solika, meki grad ili krupa). Njihov promjer obično je između 2 i 5 mm. Nastaju kada snježne pahuljice padaju pri temperaturama bliskim 0 stupnjeva i pri jakom vjetru pa se na svom putu zaobljuju u tzv soliku. Padaju najčešće u proljeće i jesen iz grmljavinskih oblaka, sa snijegom ili prije njega, a uvijek imaju pljuskoviti oblik. Lako se gnječe među prstima i škripe. Kada padaju na tvrdu podlogu. odskaču i lako se razbijaju.
Vrlo sitna bijela i neprozirna zrnca leda, sastavljena od ledenih iglica i malih snježnih kristala na kojima su nagomilane kapljice pothlađene magle, nazivamo snježna zrnca (zrnast snijeg). Takva su zrnca relativno spljoštena ili izdužena. Njihov je promjer redovito manji od 1 mm. Padaju obično iz niskih slojevitih oblaka (stratusa) ili magle i nemaju pljuskovit oblik. Kada padaju na zemlju ne odskaču niti se rasprskavaju.
Padanje poluprozirnih zrnaca leda, obično okruglastog oblika i promjera od 2 do 5 mm, nazivamo ledene kuglice (sugradica). Obično se sastoje od solike kao jezgre, oko koje se obložio fini sloj leda, koji zrnima daje sjajan izgled. Za razliku od solike, ta se zrnca teško mrve među prstima, pokrivaju tlo, a da pri tome ne odskakuju i ostaju cijela. Padaju iz grmljavinskih oblaka pri temperaturama višim od nule, a često su praćena kišom.Ledene kuglice mogu biti i smrznute kišne kapi ili gotovo sasvim rastopljene i zatim ponovno smrznute snježne pahuljice, odnosno pahuljice snijega obložene tankim slojem leda.
Padanje neprozirnih ledenih kristala koji imaju oblik iglica, štapića ili pločica nazivamo ledene iglice. Često su tako malih i nježnih oblika kao da lebde u zraku. Ti kristalići mogu padati iz visokih oblaka ili vedrog neba, naročito u središnjim područjima zimskih anticiklna s vrlo niskim temperaturama. Češće padaju u visokim geografskim širinama. Kada padaju u niže slojeve jako svjetluckaju na Suncu. Mogu izazivati svjetlosne pojave na Suncu i Mjesecu, slične onima koje izazivaju Cirrusi i Cirrostratusi.
Padanje kuglica ili komadića leda, obično promjera 5 do 50 mm, zovemo tuča ili grad. Padanje tuče povezano je s jakim uzlaznim strujama u grmljavinskim oblacima.
Kratke crtice o snijegu:
- pahulje snijega padaju prosječnom brzinom od 1,7 m/s. To znači kako im treba otprilike 5 minuta od oblaka do zemlje,
- pahulja snijega je u stvari nakupina sitnih kristalića leda različitog oblika,
- po Guinnessovoj knjizi rekorda, najveća izmjerena pahulja snijega je 1887. godine u SAD-u i imala je promjer od 38 cm,
- oko 12% Zemljine površine pokriveno je vječnim snijegom i ledom,
- svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog zraka,
- u prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi,
- u središtu skoro svake snježne pahuljice nalazi se zrnce prašine (aerosol, jezgra sublimacije),
- na Zemljinim polovima nikada ne pada puno snijega. Većina mećava koje vidimo na TV-u potiču od starog snijega kojeg nosi vjetar.
Snijeg: Vrsta zaleđenih padalina u obliku bijelih ili prozirnih kristala leda spojenih u kompleksnu heksagonalnu formu. Najčešće pada iz stratiformne naoblake, ali kumulusni oblaci mogu dati pojavu naleta snijega. Spojeni kristali leda formiraju pahulje.
Snijeg sa grmljavinom: Pojava pri kojoj zimi iz grmljavinskih oblaka pada snijeg umjesto kiše. Postojanje jake uzlazne struje pri temperaturama oko ili ispod temperature ledišta, onemogućava topljenje snijega. Snježne padaline u ovim situacijama mogu biti intenzivne.
Snježna korica: Krta korica na snježnom pokrivaču, formirana obično nakon djelomičnog topljenja i ponovnog zaleđivanja snijega.
Snježna mećava: Vremenska nepogoda koju karakteriziraju niske temperature, vjetrovi 56 km/h ili jači, i obilne snježne padaline koje smanjuju vidljivost na 400 metara ili manje u trajanju od najmanje 3 sata. Snježna mećava se karakterizira kao opasna vremenska nepogoda kada je temperatura ispod -12°C, brzina vjetra veća od 72 km/h, a snježne padaline smanjuju vidljivost blizu nula metara.
Snježna oluja: Jak nalet snijega praćen iznenadnim jakim vjetrom ili udarima olujnog vjetra.
Snježna perjanica: Perjanica od snijega koji se "dimi" sa planinskog grebena, što podsjeća na dim koji se diže iz vulkana.
Snježni đavao: Vrtložni vjetar malih dimenzija koji podiže snijeg sa Zemljine površine. Pojava slična prašinskom đavolu, koji podiže prašinu ili pijavici koja podiže vodu. Formira se zbog konvergencije lokalnih zračnih struja. Naziva se i snježna pijavica.
Snježni prekrivač: Šire područje na Zemljinoj površini prekriveno snijegom. Obično se izražava u postotcima ukupne površine.
Snježni vihor: Slab, kratkotrajan nalet snijega, koji ne prouzrokuje mjerljivo povećanje visine snježnog pokrivača.
Snježni vijenac: Snijeg koji se javlja u obliku debelog užeta ili pletenice zakačene na granama drveća, ogradama i drugim objektima. Formira se kada površinske sile tankog vodenog omotača spajaju i vezuju snježne kristale.
Snježno slijepilo: Privremeno slijepilo ili otežano gledanje, koje nastaje kao rezultat Sunčeve svjetlosti koja se reflektira od površine prekrivene snijegom. Medicinski izraz je nifablepsija ili fotokeratitis.
Nepoznato o poznatom….
Koliko velike mogu biti snježne pahuljice?
Snježne pahuljice su nakupine snježnih (ledenih) kristala. Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz konvekciju. Ne postoje službena mjerenja veličine snježnih pahuljica, a neke neslužbene dojave javljaju o puhuljama koje su imale i nevjerojatnih 30-ak cm u promjeru!
Zašto je snijeg bijele boje?
Vidljiva sunčeva svjetlost je bijele boje. Većina tvari u prirodi upijaju (apsorbiraju) dio sunčeve svjetlosti koja im daje njihovu boju. Snijeg, međutim, odbija (reflektira) većinu sunčevog svjetla. Složena struktura snježnih kristala rezultira time da snijeg ima bezbroj malih površinica s kojih se sunčeva svjetlost uspješno odbija (poput bezbroj malih zrcala). Ono malo svjetla što se ipak uspije upiti upija se ravnomjerno u vidljivom dijelu spektra što rezultira time da snijeg dobija bijelu boju.
Što uzrokuje plavu boju koju ponekad poprimaju snijeg i led?
Općenito, snijeg i led nam se čine ravnomjerno bijeli. Razlog tomu je što se velik dio svjetlosti odbije od površine snijega i leda. Dio svjetlosti ipak prođe i prenosi se kroz snijeg. Kako svjetlost putuje kroz snijeg/led ledeni ju kristali raspršuju. Da bi svjetlost proputovala duži put kroz led, mora «izdržati» to raspršivanje i ne biti upijena. Promatrač vidi svjetlost koja se raspršila i odbila od površinskih slojeva leda samo nekoliko puta pa se ona tada čini bijelom. No, upija se više crvene svjetlosti nego plave. Ne mnogo više, ali dovoljno da s određene udaljenosti, npr. metar ili više, fotoni koji izranjaju iz leda imaju više plave svjetlosti nego crvene. Tipični primjer je kad se u snijegu izdubi rupa i pogleda u nju da se vidi plava boja koja se obično povezuje i vidi u raspuklinama ledenjaka. Plava svjetlost posljedica je relativno dugog puta svjetlosti kroz snijeg ili led. Jednostavnije rečeno, snijeg/led možemo zamisliti kao filter. Ako je debeo samo jedan centimetar sva svjetlost prođe kroz njega, a ako je debeo npr. jedan metar samo plava svjetlost prođe kroz njega.
Može li snijeg padati kad je prehladno?
Može. Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim temperaturama zraka ako postoji vlaga i dizanje ili hlađenje zraka. Točno je da snijeg najčešće pada na temperaturi zraka oko 0°C jer topliji zrak može sadržavati više vlage.
Postaje li snijeg mekši što je niža temperatura zraka?
Ne. Najmekši snijeg (snijeg s najmanje gustoće) pada pri temperaturama zraka oko -10 Celzijevih stupnjeva uz slab vjetar. Kad postane hladnije od -16°C struktura snježnih kristala se mijenja i oni postaju sve manji te pri taloženju između njih ostaje manje zraka što snježni pokrivač čini gušćim (tvrđim).
Vrijedi li formula da 1 cm snijega nakon otapanja daje 1 litru vode po kvadratnom metru?
Udio vode u snijegu je složen. Iako za snijeg koji pada pri oko 0°C, kao i za snijeg koji pada praćen jakim vjetrom, u prosjeku vrijedi gornja formula, taj razmjer se ne može uzeti kao pravilo. 1 cm svježeg snijega po metru kvadratnom može sadržavati i samo 0,1 litru pa čak i 4 litre vode, ovisno o strukturi kristala, brzini vjetra pri kojoj snijeg pada, temperaturi zraka i drugim čimbenicima.
Zašto je snijeg dobar izolator?
Svjež netaknut snijeg sadrži veliki postotak zraka zarobljenog između ledenih kristalića. Kako se taj zrak ne može micati prijenos topline je gotovo onemogućen. Jednostavnije, ako imate prozor s jednim staklom, zimi će vam biti hladnije nego da imate prozor s dva stakla. Snježni pokrivač se može zamisliti kao prozor s jako mnogo stakala. Između svakog stakla zrak stoji i ako je s jedne strane prozora jako hladno, ta hladnoća neće prodrijeti na drugu stranu prozora. Svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog zraka.
Je li snijeg jestiv?
Čisti snijeg je zasigurno jestiv. U gradskim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerojatno ne bi imao većih posljedica za zdravlje onih koji ga jedu. Ponekad snijeg može sadržavati alge koje mu daju crvenkastu boju. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da ima dobar okus.
Zašto je snijeg hladniji u dubljim slojevima?
Snijeg ne mora biti hladniji tamo gdje je dublji. Temperatura površine snijega ovisi o temperaturi zraka iznad njegove površine. Što je niža temperatura zraka niža je i temperatura površine snijega. U dubljem snijegu snijeg je sve topliji kako se ide prema tlu jer je bliži toplini koju čuva tlo. Tlo je toplo od energije koju je upilo tijekom ljeta i koju sad polako ispušta u snijeg koji je dobar izolator. Zamislite da je vaša kuća tlo, a krov granica tla i snijega koji se nalazi na tlu (iznad krova). Toplina iz kuće polako kroz krov zahvaća i prve slojeve snijega uz tlo.
Zašto snijeg nije posvuda jednake dubine?
Na lokalnoj razini, dakle na malim udaljenostima kao što su dvije susjedne kuće ili susjedna mjesta presudnu ulogu za nejednaku dubinu snijega ima jačina vjetra tijekom i nakon padanja snijega kao i konfiguracija terena (izloženost vjetru, suncu, itd.). Na regionalnoj ili državnoj razini razlozi su drukčiji. U nekim dijelovima države ili regije je palo i količinski manje snijega, a negdje nije uopće morao padati, ovisno o putanji snježnih oblaka i klimi regije.
Zašto se više ledenih siga stvara na južnim stranama krovova?
Sige se stvaraju kao posljedica uzastopnog topljenja i smrzavanja. Na sjevernoj strani krova danju je zbog nedostatka sunca otapanje slabije ili ga uopće nema. Na južnoj strani krova zbog topline sunčeve svjetlosti danju će se snijeg otapati, a noću smrznuti i tako stvoriti sige. Ako su uvjeti povoljni i ovaj proces se ponavlja više puta, ledene sige mogu narasti vrlo dugačke, čak i po nekoliko metara.
Zašto prognostičari imaju problema s prognoziranjem snijega?
Prognoze za padanje snijega sve su točnije te se i dalje popravljaju, no snijeg ostaje jedan od najtežih vremenskih izazova za meteorologe. Jedan od razloga je i taj što su postaje za motrenje (meteorološke postaje) prerijetke da bi dale točniju prognozu količine snijega. Zatim, vrlo je tanka temperaturna granica između oborine u obliku snijega i kiše (često i desetinke stupnja Celzija). Ako temperatura zraka bude samo malo viša od prognozirane, padat će kiša i prognoza je fulana i obrnuto. No, sve su to draži, ali i frustracije kroz koje prolaze prognostičari.
Može li sniježiti i grmjeti istovremeno?
Da, iako se grmljavina zimi pojavljuje puno rjeđe nego ljeti. U Zagrebu u prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi.
Kad pada snijeg, češće grmi u obalnom području nego u unutrašnjosti.
Zašto snijeg škripi (pucketa) kad hodamo po njemu?
Snijeg je sastavljen od ledenih kristala heksagonalnog oblika. Jedna pahuljica može imati više spojenih kristala. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo zrak ostaje zarobljen između ledenih kristala. Vjerojatno ste primijetili kad stanete na netaknuti snijeg da se on skupi, stlači. Zrak biva izguran iz snijega i ostanu samo kristali, mogli bismo reći da ostane samo snijeg. Zvuk koji se čuje kad gazimo po netaknutom snijegu dolazi od loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak. Pokušajte napraviti pokus s kockicama leda. Kad ih razbijete i one će proizvesti zvuk loma – pucketanje.
Također, za sunčanog dana površina snijega se može otopiti. Ako temperatura opet padne, otopljeni sloj se smrzne i pretvori se u tanki sloj leda. Ako nagazite na njega, slomit ćete ledenu koru i proizvest ćete opet sličan zvuk loma. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Što je snijeg na tlu stariji, to je ledeniji.
Je li snijeg mineral?
Snijeg je kristal smrznute vode, dakle – led. Definicija minerala je : Mineral je prirodno nastala anorganska homogena krutina definiranog kemijskog sastava i posloženog rasporeda atoma.
Temeljeno na toj definiciji može se reći da je led mineral. Ima definiranu kemijsku strukturu (dva atoma vodika i jedan kisika), prirodnog je postanka na temperaturama ispod 0°C. Homogen je (od jednog materijala), anorganski i ima definiran i posložen raspored atoma. * Izvor: Betsy Sheffield
Može li sniježiti na temperaturama iznad 0°C?
Ponekad u prognozi čujemo da će temperatura biti iznad nule, a da će padati snijeg. Kako je to moguće? Temperature zraka trebaju biti oko ili ispod nula stupnjeva da bi snijeg nastao. No, događa se da su temperature u sloju atmosfere gdje snijeg nastaje dovoljno niske, niže nego na površini tla. Tada je moguće da snijeg pada, iako je temperatura zraka iznad 0°C. Takav snijeg uglavnom je vlažan i topi se u dodiru s tlom. Druga mogućnost je da je prije početka padanja snijega toplije, a snijeg donosi sa sobom hladniji zrak. Takav snijeg zadržava se na tlu.
vrijeme.net / crometeo.hr
