Na svečanoj inauguraciji novog rektora Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Nikole Koceića-Bilana, posebno se istaknuo govor koji je nadilazio uobičajene akademske poruke. U središte svojega obraćanja novi je rektor stavio tri životne vrijednosti koje su ga oblikovale: vjeru, matematiku i identitet, piše Dalmatinski portal.
U Hrvatskom domu u Splitu Koceić-Bilan preuzeo je rektorske insignije od dosadašnjeg rektora, akademika Dragana Ljutića, a inauguraciju je obilježio govorom u kojemu je povezao osobno životno iskustvo, kršćanske vrijednosti, važnost znanstvene istine i pripadnost vlastitim korijenima.
Posebnu pozornost privukao je dio u kojemu je objasnio tri čimbenika koja su, kako je istaknuo, presudno utjecala na njegovo oblikovanje kao čovjeka i akademskog djelatnika.
Vjera kao temelj služenja drugima
Govoreći o vjeri, novi rektor istaknuo je kako je kršćanski odgoj primio u obitelji, ali i zahvaljujući franjevcima Franjevačke provincije te franjevcima trećoredcima glagoljašima.
Posebno je izdvojio lik svetoga Franje Asiškoga, čija ga je skromnost i životno poslanje nadahnulo u razumijevanju odnosa prema drugima.
Upravo je iz franjevačke duhovnosti izdvojio poruku koju je želio prenijeti mladim generacijama, osobito onima koji će jednoga dana preuzimati odgovorne društvene i političke dužnosti.
„Uvijek služite, a ne vladajte“, poručio je, pozivajući buduće nositelje odgovornosti da osluškuju potrebe zajednice i nikada ne zaborave interese običnog čovjeka.
Matematika kao škola razuma i istine
Drugi važan čimbenik koji je oblikovao njegov život jest matematika, znanost kojoj je posvetio profesionalni put. Međutim, Koceić-Bilan naglasio je kako matematika nije samo računanje, nego disciplina koja razvija preciznost, logičko zaključivanje i sposobnost razlikovanja istinitoga od neistinoga.
Nazvao ju je kraljicom znanosti zbog njezinih visokih standarda egzaktnosti i znanstvene strogosti, ali i njezinom službenicom jer svojim metodama pomaže razvoju brojnih drugih znanstvenih područja.
Iz toga je izvukao važnu poruku studentima: poput matematike koja povezuje različite znanosti, i ljudi trebaju povezivati različitosti, graditi mostove i biti otvoreni prema drugima, ali pritom ne odustajati od obrane znanstvenih istina.
Posebno je upozorio na važnost zdravog razuma u vremenima kada društvom zavladaju neznanje, ideološka zaslijepljenost i bezumlje. Akademska zajednica, smatra, mora biti svjetlo koje će čuvati istinu i slobodu mišljenja.
Identitet je puno više od zastava i simbola
Treća vrijednost o kojoj je govorio jest identitet, pojam koji je opisao mnogo dubljim od folklora, nacionalnih simbola ili isticanja zastava.
Za njega identitet prije svega počinje obitelji, ljudima koji su nas odgojili, našim korijenima i osjećajem pripadnosti. Identitet je, istaknuo je, i Split, Dalmacija i domovina. To je svijest o vlastitom podrijetlu i povezanosti s prostorom iz kojega čovjek dolazi.
Svoju je misao slikovito prenio usporedbom sa stoljetnim maslinama. Poželio je da mladi ljudi imaju duboke korijene u vlastitoj zemlji, ali i dovoljno široku krošnju da njihovo znanje, rad i sposobnosti dosegnu cijeli svijet.
Drugim riječima, mladima je poručio da budu otvoreni svijetu, obrazovani i međunarodno povezani, ali da pritom ne izgube vezu s vlastitim narodom, obitelji i domovinom.
Govoreći o identitetu Splita, posebno je izdvojio njegovu kršćansku i hrvatsku kulturnu baštinu. Malu crkvicu svetoga Mikule u Varošu, staru približno tisuću godina, opisao je kao simbol pripadnosti zapadnom kršćanskom civilizacijskom krugu.
Posebno mjesto u njegovu govoru zauzeo je i zvonik svetoga Duje, koji je opisao kao jedan od najsnažnijih simbola grada. Njegova gradnja trajala je tri stoljeća, a upravo u tome rektor vidi simbol kontinuiteta i zajedničkog rada različitih generacija.
Sveučilište koje odgaja ljude, a ne samo stručnjake
Osim osobnih vrijednosti, novi je rektor govorio i o ulozi sveučilišta u suvremenom društvu.
Upozorio je da obrazovanje ne smije biti usmjereno isključivo na stvaranje stručnjaka, nego i na odgoj cjelovitih ljudi koji razumiju odgovornost prema društvu. Posebno je naglasio da je važnije biti nego imati, da je znanje vrednije od posjedovanja te da moral i poštenje moraju ostati temelji svakoga ozbiljnog društva.
Najavio je i daljnji razvoj Sveučilišta u Splitu, jačanje međunarodne suradnje, unapređenje studentskog standarda te oživljavanje povijesne jezgre grada vraćanjem akademskog i studentskog života u njegove stare ulice.
Njegov govor tako je ponudio širu sliku sveučilišta kakvo želi voditi: ustanove koja neće stvarati samo uspješne pojedince, nego ljude čvrstih vrijednosti, obrazovane, odgovorne i svjesne vlastitoga identiteta.
Tri poruke – vjera, matematika i identitet – u njegovu su obraćanju postale svojevrsni životni kompas. Vjera koja uči služiti, znanje koje traži istinu i identitet koji čovjeku daje korijene, a ne ograničava mu horizonte.
Nema komentara:
Objavi komentar