 |
| foto hazard.potres.hr |
Hrvatski znanstvenici izradili su novu procjenu potresne opasnosti koja donosi detaljniji uvid u područja izložena snažnim potresima. U istraživanje su uključeni podatci o dosadašnjim potresima, iskustva razornog potresa na području Petrinje iz 2020. godine te značajke tla koje mogu utjecati na jačinu podrhtavanja, piše Index.
Prema novim izračunima, najveća potresna opasnost prisutna je uz jadransku obalu, osobito na području Dubrovnika i srednje Dalmacije. Istraživanje istodobno otvara važna pitanja o tome jesu li postojeći građevinski propisi dovoljno prilagođeni rizicima kojima su izložene pojedine vrste građevina.
Dubrovnik među najizloženijim gradovima
Nova procjena pokazuje znatne razlike u očekivanim potresnim opterećenjima između pojedinih hrvatskih gradova. Prema rezultatima istraživanja, vrijednosti vršnog ubrzanja tla iznose približno:
- Dubrovnik – 0,40 g
- Split – 0,32 g
- Rijeka – 0,27 g
- Zagreb – 0,24 g
- Petrinja – 0,22 g
- Osijek – 0,08 g.
Navedene vrijednosti odnose se na procijenjenu razinu potresne opasnosti uz 10 posto vjerojatnosti premašivanja tijekom razdoblja od 50 godina. To ne znači da će se potres određene jačine dogoditi u tom razdoblju, nego da postoji statistički izračunana vjerojatnost da će tlo dosegnuti ili premašiti navedeno ubrzanje.
Važno je razlikovati ubrzanje tla od magnitude potresa. Magnituda opisuje veličinu potresa, dok ubrzanje pokazuje koliko se snažno tlo trese na određenoj lokaciji. Na posljedice utječu i udaljenost od potresa, vrsta tla te konstrukcija i stanje građevine.
Zašto je važna vrsta tla?
Jedan od važnijih elemenata nove procjene jest uključivanje lokalnih svojstava tla. Naime, dvije zgrade izložene istom potresu ne moraju doživjeti jednako snažno podrhtavanje ako se nalaze na različitim podlogama.
Čvrsta stijena i mekše naslage tla različito reagiraju na prolazak potresnih valova. Na pojedinim lokacijama mekše tlo može pojačati podrhtavanje, zbog čega je poznavanje geoloških obilježja važno za procjenu rizika i planiranje sigurnije gradnje.
Dosadašnja hrvatska karta potresne opasnosti dio je nacionalnog dodatka europskoj normi Eurokod 8 iz 2011. godine. Nova procjena uzima u obzir novije znanstvene spoznaje, dostupne zapise potresa i detaljnije podatke o tlu, a mogla bi poslužiti kao podloga za buduće izmjene pravila za projektiranje građevina otpornih na potrese.
Mogu li obiteljske kuće biti izloženije nego što se dosad procjenjivalo?
Posebnu pozornost privlači zaključak koji se odnosi na niže i kruće građevine, poput obiteljskih kuća. Prema novim izračunima, na dijelovima jadranske obale i na području Petrinje potresna opterećenja za takve objekte mogla bi biti veća od vrijednosti koje proizlaze iz postojećih projektnih proračuna.
Za visoke i fleksibilnije zgrade nova procjena na većini promatranih lokacija pokazuje niža opterećenja. Razlog je, među ostalim, različit način na koji građevine reagiraju na potresne valove: niže zgrade i neboderi nemaju jednaka svojstva titranja pa na njih isto podrhtavanje ne djeluje jednako.
Ipak, rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da su sve obiteljske kuće na obali nesigurne ili da su visoke zgrade automatski sigurnije. Stvarna otpornost ovisi o projektu, kvaliteti izvedbe, održavanju, starosti objekta i tlu na kojem je izgrađen.
Nova karta ne može predvidjeti kada će se dogoditi potres
Iako omogućuje precizniji uvid u prostornu raspodjelu potresne opasnosti, nova karta ne može najaviti datum, vrijeme ni točno mjesto budućeg potresa. Njezina je svrha procijeniti vjerojatnost određenih razina podrhtavanja tla i pomoći stručnjacima pri projektiranju građevina i planiranju prostora.
Istraživanje je znanstvena podloga za daljnji razvoj propisa, a ne nova zakonski obvezujuća norma. Za promjene građevinskih pravila potrebni su daljnji stručni i institucionalni koraci.
Znanstvenici pritom ističu da su potrebna dodatna istraživanja aktivnih rasjeda i prikupljanje novih zapisa snažnih potresa. Bolji podatci o tlu i potresnoj aktivnosti omogućili bi još pouzdanije procjene opasnosti.
Nova procjena tako donosi važnu poruku: potresni rizik nije jednak u svim dijelovima Hrvatske, a sigurnost građevina zahtijeva kvalitetne podatke, odgovarajuće projektiranje i poštovanje pravila protupotresne gradnje.
Nema komentara:
Objavi komentar