„Izbrišite moje krštenje“: Odluka europskog suda mogla bi otvoriti ozbiljan sukob između EU-a i Katoličke Crkve

foto Žena vrsna

Zahtjev jedne osobe za brisanjem podataka iz matice krštenih u Belgiji mogao bi prerasti u važan pravni slučaj koji će utjecati na odnos Europske unije i Katoličke Crkve. Crkvene vlasti upozoravaju na moguće posljedice za vjersku autonomiju i vođenje crkvenih evidencija. 

Komisija biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) izrazila je zabrinutost zbog mišljenja nezavisne odvjetnice Suda Europske unije Laile Medine u predmetu koji se vodi pod oznakom C-12/25 Bisdom Gent. Riječ je o pitanju može li osoba, pozivajući se na europska pravila o zaštiti osobnih podataka, zahtijevati potpuno brisanje svojeg imena iz matice krštenih. 

Mišljenje nezavisne odvjetnice objavljeno je početkom listopada 2026. godine. Iako nije obvezujuće za Sud Europske unije, moglo bi utjecati na konačnu presudu koja se očekuje krajem 2026. ili početkom 2027. godine.  

Spor koji traje od 2021. godine  Slučaj je započeo u ožujku 2021., kada je jedna osoba zatražila od Biskupije Gent u Belgiji uklanjanje svojih osobnih podataka iz svih crkvenih evidencija, uključujući maticu krštenih. 

Podnositelj zahtjeva pozvao se na Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR), koja uređuje prava pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka.  

Biskupija je odgovorila dodavanjem bilješke u kojoj je navedeno da je osoba napustila Katoličku Crkvu, dok je izvorni upis u matici krštenih prekrižen. Međutim, podnositelj zahtjeva nije bio zadovoljan takvim rješenjem te je nastavio tražiti potpuno brisanje podataka.  

U prosincu 2023. belgijsko tijelo za zaštitu podataka naložilo je biskupiji da udovolji zahtjevu. Biskupija se žalila, a slučaj je potom dospio pred sud u Bruxellesu, koji je u prosincu 2024. odlučio da o ključnim pitanjima treba zatražiti tumačenje Suda Europske unije.  

Zašto su matice krštenih važne Crkvi?  

Za Katoličku Crkvu matice krštenih nisu samo administrativne evidencije, nego važni dokumenti crkvenog života. One potvrđuju primanje sakramenta krštenja te imaju važnu ulogu u vođenju crkvenih evidencija i utvrđivanju pojedinih činjenica važnih za sakramentalni život.  

Katolički nauk uči da krštenje ostavlja neizbrisiv duhovni biljeg. Osoba se može udaljiti od vjere ili se izjasniti da više ne pripada Crkvi, ali to ne znači da se sakrament može poništiti.  

Upravo se zbog toga postavlja pitanje treba li zahtjev za zaštitu osobnih podataka automatski dovesti do uklanjanja povijesnog zapisa o krštenju ili je primjerenije zabilježiti da se osoba odrekla pripadnosti Crkvi, uz očuvanje izvornog upisa.  

Upozorenje europskih biskupa  Tajništvo COMECE-a upozorilo je da bi prihvaćanje predloženog pravnog pristupa moglo izazvati značajnu pravnu nesigurnost za crkvene ustanove diljem Europske unije.  

Posebno su istaknuli da upisi u maticama krštenih mogu sadržavati i podatke drugih osoba, primjerice roditelja, kumova i služitelja krštenja. Njihova prava i opravdani interesi također se moraju uzeti u obzir.  

COMECE smatra da bi potpuno uklanjanje imena krštene osobe moglo ugroziti svrhu i cjelovitost tih evidencija. Upozorava i na moguće sukobe s nacionalnim zakonodavstvom, ugovorima između država i Svete Stolice te pravilima kojima se u pojedinim državama priznaje autonomija vjerskih zajednica.  

S druge strane, mišljenje nezavisne odvjetnice ne uspostavlja automatsko pravo svakoga na brisanje podataka iz matice krštenih. Predviđa potrebu za procjenom okolnosti pojedinog slučaja, uz odmjeravanje prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka te slobode vjeroispovijesti i autonomije Crkve.  

Odluka koja bi mogla imati posljedice u cijeloj Europi  Sud Europske unije treba razmotriti može li se GDPR tumačiti na način koji zahtijeva brisanje ili prikrivanje osobnih podataka u crkvenim evidencijama te kako pritom uskladiti prava pojedinca s vjerskom slobodom i autonomijom Crkve.  

U mišljenju se razmatra i mogućnost da se osobni podaci učine nečitljivima, dok bi se sačuvala činjenica da je krštenje obavljeno na određenom mjestu i u određeno vrijeme.  

Konačna odluka mogla bi imati šire posljedice od samog slučaja u Belgiji jer bi tumačenje europskog prava bilo važno i za druge države članice.  

Dok se čeka presuda, u središtu rasprave ostaje pitanje kako uskladiti pravo pojedinca na zaštitu osobnih podataka s pravom Crkve da čuva vlastite evidencije i slobodno uređuje svoj vjerski život.  

Riječ je o osjetljivom pravnom i vjerskom pitanju čiji će ishod pokazati gdje europsko pravo povlači granicu između individualnih prava i institucionalne vjerske slobode.