AfD uvjerljivo pobijedio u Saskoj-Anhaltu: Je li ovo početak nove političke ere u Njemačkoj?

foto Reuters

Rezultat AfD-a pokazuje da je stranka uspjela privući velik broj birača nezadovoljnih politikom etabliranih stranaka, osobito kada je riječ o migracijama, gospodarstvu, sigurnosti i odnosu prema Rusiji. Istodobno, njezine stavove o migraciji, europskoj politici i vanjskim odnosima oštro kritiziraju druge njemačke stranke.

Njemačka je dobila snažan politički signal koji će se teško moći ignorirati. Na izborima za parlament savezne pokrajine Saska-Anhalt Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je dosad nezabilježen rezultat i osvojila 43,8 posto glasova, odnosno 39 od ukupno 83 zastupnička mjesta. Time je postala daleko najjača politička snaga u pokrajini, ali joj za apsolutnu većinu nedostaju tri mandata.

Rezultat je posebno značajan ako se usporedi s prethodnim izborima. AfD je 2021. godine u Saskoj-Anhaltu osvojio 20,8 posto glasova, što znači da je u samo pet godina više nego udvostručio potporu. Istodobno je CDU, stranka kancelara Friedricha Merza, pala na samo 17,2 posto, što je njezin najlošiji rezultat u toj pokrajini.

Rezultati su sljedeći:

• AfD – 43,8 posto, 39 mandata
• CDU – 17,2 posto, 15 mandata
• SPD – 9,3 posto, 8 mandata
• Zeleni – 8,9 posto, 8 mandata
• Ljevica – 8,6 posto, 8 mandata
• BSW – 5,3 posto, 5 mandata

Izborna izlaznost također je bila iznimno visoka – 77,8 posto, što je rekord za pokrajinu. To je važno jer pokazuje da rezultat AfD-a nije posljedica samo slabog odaziva birača, nego masovne mobilizacije biračkog tijela.

AfD više nije samo prosvjedni glas

Najvažnija poruka izbora nije samo brojka od 43,8 posto. AfD je pokazao da u dijelu istočne Njemačke može postati dominantna politička snaga.

Stranka je godinama gradila potporu na pitanjima migracija, sigurnosti, nezadovoljstva saveznom politikom, troškova života i odnosa prema Rusiji. U kampanji je posebno naglašavala pitanje migracija i koncept tzv. „remigracije“, kao i promjenu pristupa prema vanjskoj politici i Ukrajini.

No bilo bi pogrešno zaključiti da je gotovo polovica birača glasala isključivo zbog jednog pitanja.

Izborni rezultat može se promatrati i kao glas protiv etabliranih stranaka. CDU je pretrpio težak poraz, SPD je ostao na jednoznamenkastom rezultatu, dok su Zeleni i Ljevica također daleko od položaja koji bi im omogućio samostalno oblikovanje političkog smjera.

Drugim riječima, AfD je profitirao ne samo od vlastite mobilizacije birača nego i od slabosti političkih konkurenata.

CDU doživio ozbiljan udarac

Posebno zabrinjava rezultat CDU-a.

Stranka je osvojila tek 17,2 posto glasova i ostala daleko iza AfD-a. Za kancelara Friedricha Merza to je neugodan politički signal, iako treba biti oprezan s izravnim prenošenjem pokrajinskog rezultata na saveznu razinu.

Saska-Anhalt ipak nije Njemačka u malom.

Pokrajinski izbori imaju vlastitu dinamiku, lokalne teme i specifičnu političku povijest. Istočna Njemačka već godinama pokazuje snažniju potporu AfD-u nego zapadni dio zemlje.

Ali istodobno bi bilo jednako pogrešno rezultat jednostavno odbaciti kao „istočnonjemački fenomen“. AfD je danas najveća oporbena stranka u Bundestagu, a rezultat u Saskoj-Anhaltu pokazuje da njezina potpora ima potencijal dodatnog rasta.

Najveći problem za AfD tek dolazi

Paradoks ovog izbornog uspjeha jest u tome što AfD ima ogromnu izbornu potporu, ali nema dovoljno mandata da samostalno formira vladu.

Za apsolutnu većinu potrebno joj je 42 od 83 zastupnika, a osvojila je 39.

Teoretski, matematički prostor za koaliciju postoji. BSW je prešao izborni prag s 5,3 posto i osvojio pet mandata. Međutim, politički gledano, suradnja nije jednostavna. AfD je već signalizirao da ne želi takav savez, dok ostale stranke odbacuju suradnju s AfD-om.

Upravo će zato sljedećih dana najveća politička tema biti – tko uopće može sastaviti vladu?

Ako AfD ostane izoliran, ostale stranke mogle bi pokušati formirati vrlo široku koaliciju bez njega. No takav bi aranžman bio politički kompliciran jer bi morao okupiti CDU, SPD, Zelene, Ljevicu i BSW kako bi se došlo do većine.

To pokazuje jednu od ključnih posljedica ovog rezultata: AfD možda neće preuzeti vlast, ali je uspio stvoriti situaciju u kojoj će bez njega biti iznimno teško formirati stabilnu vladu.

„Protupožarni zid“ ponovno pred velikim testom

Njemačke etablirane stranke već godinama održavaju tzv. Brandmauer, odnosno politički zid prema AfD-u. Drugim riječima, odbijaju koalicijsku suradnju s tom strankom.

Razlog je njezina politička pozicija i činjenica da su pojedini pokrajinski ogranci AfD-a od strane njemačkih sigurnosnih službi označeni kao ekstremistički. Istodobno, AfD takve ocjene odbacuje i tvrdi da su politički motivirane.

Rezultat u Saskoj-Anhaltu sada taj model stavlja pod najveći pritisak dosad.

Jer jedno je ignorirati stranku koja osvaja 10 ili 15 posto glasova. Sasvim je drugačija situacija kada ona osvoji 43,8 posto i postane uvjerljivo najjača politička snaga.

Tu se otvara ozbiljno pitanje za njemačku demokraciju: treba li druge stranke i dalje pod svaku cijenu održavati političku izolaciju AfD-a ili će pritisak birača s vremenom dovesti do promjene tog stava?

Za sada nema naznaka da će se taj zid odmah srušiti.

Što ovaj rezultat zapravo znači za Njemačku?

Najrazumnije je izbjeći i pretjerivanje i umanjivanje značaja izbora.

Ovo nije pobjeda AfD-a na saveznim izborima i ne znači da će ta stranka sutra preuzeti njemačku vladu. O vanjskoj politici, obrambenoj politici i velikom dijelu migracijske politike odlučuje se na saveznoj razini.

Ali isto tako nije riječ o običnoj pokrajinskoj pobjedi.

AfD je ostvario svoj najbolji rezultat na pokrajinskim izborima u povijesti i pokazao da može osvojiti više od dvije petine biračkog tijela.

Još važnije, birači su poslali vrlo jasnu poruku etabliranim strankama.

Morat će ponuditi uvjerljive odgovore na pitanja koja birači smatraju ključnima: migracije, sigurnost, gospodarstvo, troškove života, stanovanje, energiju i povjerenje u političke institucije.

Jer AfD-u se može politički protiviti, može ga se kritizirati i može ga se izolirati. Ali 43,8 posto glasova ne može se jednostavno izbrisati iz političke stvarnosti.

Istočna Njemačka ponovno šalje poruku Berlinu

Saska-Anhalt sada postaje svojevrsni politički laboratorij za Njemačku.

Hoće li AfD, unatoč ogromnoj potpori, ostati izvan vlasti? Hoće li se tradicionalne stranke uspjeti dogovoriti oko alternativne većine? Hoće li se biračko nezadovoljstvo preliti i na druge pokrajine?

Odgovori na ta pitanja bit će važniji od samog slavlja AfD-a.

Jer pravi značaj ovih izbora neće se mjeriti samo brojem osvojenih mandata, nego time hoće li njemačke etablirane stranke shvatiti zašto im birači okreću leđa – i mogu li taj trend preokrenuti.

Jedno je, međutim, već sada jasno: AfD više nije politička pojava koju njemački politički sustav može promatrati sa strane. Rezultat u Saskoj-Anhaltu pokazao je da je stranka postala nezaobilazan čimbenik njemačke politike, čak i ako joj put do vlasti i dalje ostaje vrlo neizvjestan.