Hercegovački pčelari iza sebe imaju jednu od najtežih sezona posljednjih godina. Dugotrajna suša, visoke temperature i izostanak oborina ozbiljno su pogodili pčelinju pašu, a posljedice se već osjećaju i na proizvodnji domaćeg meda.
Prema riječima Ivice Kozine, pčelara iz Čapljine i člana Poljoprivredne zadruge Matičnjak, situacija je posebno teška za pčelare koji su košnice zadržali na području Hercegovine.
„Godina stvarno nije bajna. U Hercegovini je bilo loše, meda je bilo vrlo malo. Rekao bih da 70 do 80 posto pčelara nije izvrcalo gotovo ništa, odnosno ili su izvrcali nešto malo ili ništa“, kazao je Kozina.
Prošla godina bila puno bolja
Za razliku od ovogodišnje sezone, prošla godina bila je znatno uspješnija. Pčelari su tada imali nekoliko dobrih paša i vrcanja, dok se ove godine mnogi nadaju tek tome da će uspjeti pokriti osnovne troškove proizvodnje.
Dio pčelara pokušao je spasiti sezonu selidbom košnica prema višim i hladnijim područjima, gdje su uvjeti za pčelinju pašu bili nešto povoljniji. Kozina navodi kako su pojedini pčelari odlazili prema Glamoču i drugim krajevima.
U Hercegovini su visoke temperature praktički zaustavile unos nektara. Na livadskoj paši bilo je nešto prinosa, ali je nakon dugog razdoblja bez kiše i to prestalo.
„Posljednjih mjesec dana nije bilo kiše. Sve je izgorjelo i pčele su pojele dobar dio meda koji su već unijele. Baš je loša godina“, istaknuo je Kozina.
Neki su izvrcali tek pet do sedam kilograma po košnici
Kozina je dio svojih pčela ove godine preselio na bagremovu pašu u Posavinu, što se pokazalo kao dobra odluka. Tamo je ostvario prinos od oko 20 kilograma meda po košnici. No, pčelari koji su ostali u Hercegovini prošli su puno lošije.
Prema njegovim riječima, pojedini su imali tek pet do sedam kilograma po košnici, dok mnogi nisu uspjeli izvrcati gotovo ništa.
Dodatni problem predstavlja nedostatak prirodne hrane, zbog čega su pojedini pčelari tijekom sezone morali prihranjivati pčele, stvarajući tako nove troškove u ionako lošoj godini.
Uz borbu za hranu, pčelare očekuje i borba protiv varoe, dok dodatnu opasnost predstavljaju ljetni požari koji zahvaćaju pojedina područja Hercegovine.
„Svaku večer iščekujemo kišu“
Koliko je suša ozbiljna, najbolje se vidi u prirodi. Kozina navodi kako se na pojedinim područjima suše čak i velika stabla koja su desetljećima uspijevala izdržati hercegovačke ljetne uvjete. „Kad se to događa velikim stablima, možete zamisliti kakvi su uvjeti za pčelu. Svaku večer iščekujemo kišu“, kazao je.
Takvi vremenski uvjeti vjerojatno će se odraziti i na ponudu domaćeg hercegovačkog meda. Ove godine očekuje se znatno manje količine, posebice kada je riječ o medu proizvedenom na području Hercegovine.
Manje meda, veća cijena
Loša proizvodnja već se odražava i na cijene. Kilogram domaćeg meda trenutačno se najčešće prodaje za oko 25 KM, dok pojedini proizvođači traže 30 KM, a cijene ponegdje dosežu i 35 KM.
Hoće li cijene dodatno rasti, bit će jasnije nakon završetka sezone, kada se zbroje ukupne proizvedene količine i pokaže koliko će domaćeg meda biti dostupno na tržištu. Za pčelare, međutim, trenutačno nije najvažnija zarada. Prioritet je sačuvati pčelinja društva i pripremiti ih za iduću sezonu.
„Najvažnije je sada sačuvati pčelu i spremati se za iduću sezonu. Ako ove godine uspijemo pokriti troškove, bit će dobro“, zaključio je Kozina.
Nema komentara:
Objavi komentar