Blidinje doživljava turistički boom: Tisuće gostiju hrle u planine, a stižu i iz cijele Europe

foto herzegovinabike.ba

Park prirode Blidinje posljednjih godina sve se snažnije nameće kao jedno od najprepoznatljivijih odredišta planinskog i aktivnog turizma u Hercegovini. Dok je nekoć prvenstveno bio sinonim za zimsku sezonu i skijanje, danas Blidinje tijekom ljeta privlači sve veći broj domaćih i stranih gostiju koji traže odmor u prirodi, planinarenje, biciklizam, kampiranje, avanturu i sportske sadržaje.

Iako ne postoji jedinstvena službena statistika koja bi obuhvatila ukupan broj posjetitelja i noćenja u cijelom Parku prirode, raspoloživi podaci i iskustva s terena pokazuju da je turistički promet posljednjih godina u snažnom porastu, piše Fena.

Jedan od rijetkih stalnih stanovnika Blidinja, Tomislav Zelenika, ističe kako se tijekom vrhunca ljetne sezone na području Parka dnevno zadržava između 1.000 i 1.500 gostiju, ne računajući tranzitne posjetitelje.

Na području Blidinja nalazi se oko 1.400 vikend-kuća, uz četiri motela, nekoliko pansiona te velik broj apartmana i kuća za odmor. Procjenjuje se da je na tržištu dostupno oko 850 kreveta u različitim oblicima smještaja.

Dodatnu sliku o intenzitetu prometa daju podaci brojila Javnog poduzeća Ceste Federacije BiH. Kroz područje Parka dnevno prođe oko 1.270 vozila. Neki su njihovi putnici gosti kojima je Blidinje konačno odredište, dok se drugi zadržavaju tek kratko – na kavi, ručku ili odmoru.

Najveća posjećenost tradicionalno je tijekom vikenda, no od početka do sredine kolovoza razlika između radnih dana i vikenda gotovo nestaje.

Sve više stranaca otkriva Blidinje

Posebno je zanimljiv rast broja stranih turista. Na Blidinje posljednjih godina dolazi sve više gostiju iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske i drugih europskih zemalja.

Uglavnom je riječ o planinarima, biciklistima, kamperima, avanturistima i obiteljima koje žele aktivan odmor daleko od velikih turističkih središta.

„Posljednjih godina strani se gosti više ne zadržavaju samo u početnom dijelu sezone, nego ih je sve više tijekom cijelog ljeta“, kaže Zelenika.

Od sredine srpnja do sredine kolovoza dodatno raste broj domaćih gostiju, osobito iz Hercegovine i Dalmacije. Blidinje je tada i mjesto okupljanja brojnih ljudi podrijetlom iz ovih krajeva koji danas žive u inozemstvu, a godišnje odmore provode u Hercegovini i Hrvatskoj.

Od planinarenja do ultra traila

Ljetnu turističku ponudu posljednjih su godina snažno obogatili brojni sportski i rekreativni događaji.

Među njima se posebno ističu HIGHLANDER Blidinje, Blidinje Bike Festival, Memorijalni skup planinara „Ivica Plazonić“, Mountain Film Summit Blidinje, Čvrsnica Ultra Trail, Blidinje Gastro Fest u sklopu Posuškog lita, Zelenkapica, kao i brojna druga planinarska, biciklistička, off-road i automobilska okupljanja.

Takvi događaji imaju velik promotivni učinak jer na Blidinje dovode ljude iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske, ali i drugih država.

„Sudionici iz različitih krajeva i država tako upoznaju Čvrsnicu, Vran, Blidinjsko jezero, Masnu Luku i druge dijelove Parka, a dio njih kasnije se ponovno vraća kao individualni gost“, objašnjava Zelenika.

Blidinje pritom nije samo destinacija za ljubitelje sporta i prirode. Važno mjesto ima i vjerski turizam – od programa Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci, duhovnih obnova i molitvenih susreta do tradicionalnih obilježavanja Dana Dive Grabovčeve na Kedžari, Gospe Snježne i Ilindana u Masnoj Luci.

Blidinje postaje ljetna destinacija

Iako se o Blidinju desetljećima govorilo prvenstveno kao o zimskom odredištu, slika se posljednjih godina mijenja.

„Može se čak reći da je Blidinje danas, gledajući duljinu sezone i kontinuitet posjeta, tijekom ljeta postalo najmanje jednako, a vjerojatno i više prepoznatljivo nego kao zimska destinacija“, smatra Zelenika.

Zimski turizam uvelike ovisi o snijegu. Nedostatak odgovarajuće infrastrukture za umjetno zasnježivanje dodatno ograničava trajanje skijaške sezone.

Kada snijega ima dovoljno, Blidinje tijekom zimskih vikenda i blagdana može biti iznimno posjećeno. U pojedinim danima između sredine prosinca i sredine siječnja na području Parka može se okupiti i 5.000 do 6.000 ljudi.

No ljeto ima jednu veliku prednost – traje znatno dulje, a posjeti su ravnomjernije raspoređeni.

„Blidinje nemamo u stotinu primjeraka – imamo samo jedno“

Sve veća popularnost, međutim, donosi i pitanje koje će za budućnost Blidinja biti ključno – kako razvijati turizam, a istodobno sačuvati prostor zbog kojeg turisti uopće dolaze?

Poseban izazov predstavlja sve intenzivnija gradnja vikend-kuća i drugih objekata.

Zelenika taj trend opisuje i pomalo šaljivo, govoreći o svojevrsnom „građevinskom turizmu“, budući da tijekom sezone na Blidinju svakodnevno boravi velik broj vlasnika, izvođača, majstora, građevinskih strojeva i prateće infrastrukture.

Iza šale, međutim, stoji ozbiljan problem – nekontrolirana i neplanska gradnja, neambijentalna arhitektura te sve veći automobilski promet.

„Park prirode Blidinje prvenstveno postoji radi zaštite prirodnih vrijednosti – flore i faune, krajobraza te vrijednih geomorfoloških i drugih prirodnih obilježja. Turizam bi se zato trebao razvijati u skladu s tim temeljnim ciljem, a ne na njegovu štetu“, upozorava Zelenika.

Budućnost vidi u kvalitetnijem i održivijem turizmu, uz kontroliranu gradnju, smanjenje pritiska automobila i razvoj sadržaja koji stvaraju veću turističku vrijednost bez pretjeranog opterećivanja prostora.

„Masovnost sama po sebi ne bi trebala biti cilj. Blidinje nemamo u stotinu primjeraka – imamo samo jedno. Ako zbog kratkoročnog turističkog i građevinskog interesa izgubimo prirodne vrijednosti zbog kojih je ovaj prostor uopće zaštićen i zbog kojih je toliko privlačan, dugoročno će izgubiti i priroda i turizam“, zaključuje Zelenika.

Cilj je Blidinje tijekom cijele godine

Sličan stav dijeli i vršiteljica dužnosti direktorice Turističke zajednice Općine Posušje Josipa Nenadić, koja smatra da je ljetni turizam već dosegnuo razinu na kojoj može konkurirati zimskoj sezoni, posebno u godinama s manje snijega.

„Blidinje ima ogroman potencijal za daljnji razvoj turističke ponude, od aktivnosti u prirodi, sporta i rekreacije do izleta i različitih sadržaja za posjetitelje. Međutim, sve što razvijamo mora biti prilagođeno prostoru u kojem se nalazi. Želimo razvijati turizam, ali istodobno sačuvati prirodu, krajolik, bioraznolikost i sve ono što Blidinje čini Parkom prirode“, ističe Nenadić.

Dugoročni cilj je, dodaje, Blidinje pozicionirati kao cjelogodišnju turističku destinaciju, ali na održiv i odgovoran način.

„Ljetna sezona već danas ima svoju kvalitetu i sadržajnost, a prostora za daljnji razvoj svakako ima. Ipak, taj razvoj ne smije ići nauštrb prirodnih vrijednosti zbog kojih ljudi i dolaze na Blidinje“, poručuje Nenadić.

Blidinje tako ulazi u novu fazu svog turističkog razvoja. Planine, jezero, šume, sportske manifestacije, vjerski sadržaji i sve veći broj stranih gostiju stvaraju snažan potencijal za razvoj destinacije. No pravi izazov neće biti dovesti još više ljudi, nego sačuvati ono zbog čega su ti ljudi prvi put poželjeli doći.