Cijene stanova u BiH ne prestaju rasti: potrebno i do 400.000 KM

Kupnja vlastitog stana za mnoge građane Bosne i Hercegovine postaje sve teže ostvariv cilj. Cijene nekretnina nastavile su snažno rasti i tijekom 2025. godine, a financijski stručnjaci upozoravaju da su stanovi za prosječne obitelji sve manje dostupni. Prema procjenama bankarskog i financijskog stručnjaka Dine Osmanbegovića, mladom bračnom paru danas je za kupnju stana potrebno između 300.000 i 400.000 konvertibilnih maraka, piše Forbes.n1info.ba.

Službeni podaci iz Izvješća o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu pokazuju da su prosječne cijene rasle u svim većim gradovima i općinama, a među sredinama s najvećim povećanjem izdvajaju se Mostar, Zenica i Ilidža. Najveći interes kupaca i dalje je usmjeren na stanove površine između 40 i 70 četvornih metara, dok se stanovima većim od 100 četvornih metara trgovalo znatno rjeđe.

Neum i Sarajevo prednjače po cijenama

Najviša prosječna cijena četvornoga metra stana u Federaciji BiH zabilježena je u Neumu, gdje su se cijene apartmana i stanova kretale od 1.530 do čak 9.000 KM po četvornome metru.

Odmah iza Neuma nalaze se sarajevske općine Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo. U Starom Gradu kvadrat je dosezao cijenu od gotovo 8.000 KM, dok su u Centru cijene išle do 7.480 KM.

I u ostalim gradovima cijene su nastavile rasti. U Tuzli su se kretale do 4.950 KM po četvornome metru, u Zenici do 5.120 KM, Travniku do 4.310 KM, a u Lukavcu do 3.400 KM.

Rekordne kupoprodaje stanova i kuća

Tijekom 2025. godine u Federaciji BiH prodan je i najskuplji stan vrijedan čak 1.315.000 KM. Nalazi se u sarajevskom Starom Gradu, ima 165 četvornih metara, a smješten je u zgradi izgrađenoj još 1900. godine.

Najskuplja kuća prodana je u Hadžićima za 1.962.000 KM. Riječ je o objektu površine gotovo 400 četvornih metara s parcelom većom od 1.200 četvornih metara.

Sličan trend bilježi i Republika Srpska, gdje je promet nekretninama tijekom prošle godine povećan za oko 210 milijuna KM u odnosu na godinu ranije. Prosječna cijena stana porasla je na 2.567 KM po četvornome metru, dok je Jahorina ponovno bila najskuplja lokacija s prosječnom cijenom od 4.689 KM po četvornome metru.

Poseban rekord postignut je upravo na Jahorini, gdje je stan površine 66,8 četvornih metara prodan za čak 798.000 KM, odnosno gotovo 12.000 KM po četvornome metru.

Investitori diktiraju tržište

Prema riječima Dine Osmanbegovića, tržište danas čine dvije skupine kupaca – oni koji nekretninu kupuju kako bi u njoj živjeli te investitori koji višak kapitala ulažu u stanove i kuće.

Ističe kako je ulaganje u nekretnine na Balkanu već desetljećima jedan od najčešćih načina očuvanja vrijednosti novca zbog slabo razvijenog tržišta kapitala i ograničenih mogućnosti drugih ulaganja.

Zbog toga investitori danas imaju prednost, dok građani koji prvi put kupuju stan sve teže mogu pratiti rast cijena. Osmanbegović upozorava kako je za kupnju jednog četvornog metra potrebno sve više prosječnih plaća, zbog čega priuštivo stanovanje postaje sve veći izazov.

Mladi ulaze u dugoročna zaduženja

Najveći teret osjećaju mladi bračni parovi koji bez vlastite ušteđevine ili pomoći obitelji gotovo i nemaju mogućnost kupnje nekretnine bez dugoročnog kredita.

Prema Osmanbegovićevim procjenama, za kupnju prosječnog stana danas je potrebno između 300.000 i 400.000 KM, što znači višedesetljetno otplaćivanje kredita, čak i uz trenutačno relativno povoljne kamatne stope.

Smatra da mjere poput djelomičnog oslobađanja od PDV-a mogu pomoći pojedinim kupcima, ali ne mogu bitnije promijeniti stanje na tržištu niti zaustaviti rast cijena.

Hoće li cijene ikada pasti?

Osmanbegović smatra da bi ozbiljnije usporavanje ili pad cijena nekretnina mogao uslijediti tek u slučaju veće gospodarske krize. Kao moguće rizike navodi recesiju, geopolitičke napetosti te mogućnost pucanja investicijskih balona na svjetskim financijskim tržištima.

Podsjeća kako su slični događaji tijekom dot-com krize početkom 2000-ih te globalne financijske krize 2008. godine doveli do pada vrijednosti nekretnina i usporavanja tržišta, što bi se, u slučaju novog globalnog potresa, moglo ponoviti i u Bosni i Hercegovini.