Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je kako je cilj prijedloga rezolucije o osnaživanju položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini zaustaviti praksu preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, naglasivši da se njome ne dovodi u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Federacija BiH niti se zagovara obnova Herceg-Bosne.
Na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru Penava je istaknuo da je "suština rezolucije" uspostava zasebne, virtualne izborne jedinice za Hrvate, koja ne bi bila teritorijalna, nego bi omogućila da hrvatski narod sam bira svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
„Temelj naše inicijative je vrlo logična, pravedna i dobronamjerna ideja prema Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu – zaustaviti preglasavanje Hrvata kroz jednu izbornu jedinicu namijenjenu Hrvatima“, rekao je Penava.
Dodao je kako se predloženim modelom želi spriječiti ponavljanje scenarija iz prethodnih izbornih ciklusa, kada je, prema tvrdnjama hrvatskih političkih stranaka, hrvatski član Predsjedništva BiH biran većinski glasovima bošnjačkih birača.
Penava je odbacio tvrdnje da rezolucija predstavlja pokušaj oživljavanja Herceg-Bosne ili narušavanja odnosa u BiH.
„Ne dovodimo u pitanje ni opstojnost Federacije BiH niti dobru suradnju i suživot sva tri konstitutivna naroda. Cilj je zaštititi ono što je definirano Daytonskim mirovnim sporazumom – jednakost i ravnopravnost konstitutivnih naroda“, poručio je.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH, ustvrdio je kako je temeljni dogovor već postignut potpisivanjem Daytonskog sporazuma, ali da se njegova načela godinama krše.
Osvrnuo se i na kritike oporbenih zastupnika u Hrvatskoj, rekavši kako pojedini političari komentiraju dokument koji nisu ni pročitali te ih optužio za populizam.
Penava je pritom podsjetio i na raniju izjavu bivšeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, koji je, kako je naveo, ocijenio nepravednim da Hrvati ne mogu birati vlastitog predstavnika te upozorio da takva praksa može dodatno udaljiti Hrvate od Bosne i Hercegovine.
Istodobno je predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović pozdravio inicijativu Hrvatskog sabora, ocijenivši da bi usvajanje rezolucije predstavljalo snažnu političku potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
„Sva nastojanja koja idu u smjeru ostvarivanja prava Hrvata u BiH, u skladu s Daytonskim sporazumom, posebno njegovim Aneksom IV, hvale su vrijedna“, izjavio je Cvitanović u Mostaru.
Naglasio je kako su razgovori i inicijative koje se vode u Zagrebu potpuno legitimni te da su posljedica dugogodišnjeg problema, odnosno, kako je rekao, „otetih i ukradenih pozicija u Predsjedništvu BiH u protekla četiri mandata, odnosno 16 godina Željka Komšića“.
Cvitanović smatra da bi svaka odluka ili rezolucija Hrvatskog sabora poslala jasnu poruku da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu sami te da Republika Hrvatska prati njihov položaj.
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovno je u središtu političkih rasprava uoči općih izbora koji će se održati početkom listopada, a hrvatske političke stranke upozoravaju da bi se mogao ponoviti dosadašnji model izbora u kojem, zbog brojčane nadmoći bošnjačkih birača, Hrvati ne mogu izabrati svog legitimnog predstavnika.
Nema komentara:
Objavi komentar