Europska komisija objavila je najnovije statističke podatke o prosječnom broju radnih sati tjedno u Europskoj uniji za 2025. godinu, a rezultati pokazuju zanimljiv trend – građani EU rade manje nego prije deset godina. Ipak, zemlje Zapadnog Balkana i dalje značajno premašuju europski prosjek, a Bosna i Hercegovina nalazi se pri samom vrhu po dužini radnog tjedna.
Prema podacima Eurostata, prosječna radna sedmica u Europskoj uniji iznosi 35,9 sati, što predstavlja pad u odnosu na 36,9 sati koliko je iznosila 2015. godine. U statistiku su uključeni građani u dobi od 20 do 64 godine.
Najduže radne tjedne među članicama EU imaju Grčka sa 39,6 sati, zatim Bugarska i Poljska s po 38,7 sati te Litvanija s 38,4 sata tjedno. S druge strane, najmanje rade stanovnici Nizozemske, gdje prosječan radni tjedan traje svega 31,9 sati. Slijede Danska i Njemačka s po 33,9 sati te Austrija s 34 sata tjedno.
Podaci pokazuju i velike razlike među zanimanjima. Najduže rade kvalificirani radnici u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, koji prosječno odrade čak 42 sata tjedno. Odmah iza njih nalaze se menadžeri s 40,6 sati te zaposlenici u oružanim snagama s prosjekom od 39,4 sata.
Najkraći radni tjedan imaju radnici u osnovnim zanimanjima, gdje prosjek iznosi 31,8 sati. Administrativni radnici prosječno rade 34 sata, dok zaposleni u uslužnim djelatnostima i prodaji rade oko 34,5 sati tjedno.
Kada je riječ o državama izvan Europske unije, posebno se izdvaja Turska, čiji građani u prosjeku rade čak 42,9 sati tjedno, što je najviše među promatranim zemljama.
Bosna i Hercegovina nalazi se odmah iza Turske s prosječnih 40,9 radnih sati tjedno, čime značajno prelazi europski prosjek. Iza BiH slijedi Srbija s 40,6 sati, dok Sjeverna Makedonija bilježi prosjek od 39,5 sati tjedno.
Ovi podaci još jednom potvrđuju velike razlike između zapadnoeuropskih zemalja i država Balkana, gdje zaposlenici i dalje rade osjetno više sati, često uz niže plaće i slabije uvjete rada nego u razvijenijim članicama Europske unije.
Nema komentara:
Objavi komentar