Bleiburška tragedija: Priča o 15 žena ubijenih nakon završetka rata

Urednik emisije KROS na hrvatskom i njemačkom jeziku radio postaje Querfunk - Freies Radio Karlsruhe, Vlado Bulić, objavio je tekst u kojem govori o poslijeratnim zločinima nad civilima u Bleiburgu te stradanju 15 žena koje su, prema navodima autora, ubile partizanske snage nakon završetka Drugog svjetskog rata. U svom osvrtu posebno naglašava kako se o tim događajima desetljećima šutjelo te poziva na očuvanje sjećanja na civilne žrtve, prenosi Bljesak.info.

Bulić podsjeća kako se početkom svibnja svake godine obilježava završetak Drugog svjetskog rata, ali i tragedije brojnih civila koji su stradali u poraću. Ističe da je 9. svibnja 1945. za dio Europe označio kraj rata i dolazak slobode, dok je za mnoge druge bio početak progona, osveta i masovnih likvidacija.

Prema njegovim navodima, partizanske postrojbe nakon ulaska u pojedina mjesta nisu prestajale s represijom nad civilima, nego su provodile uhićenja, oduzimanje imovine i likvidacije bez suđenja. Posebno se osvrnuo na događaje u Bleiburgu nakon ulaska partizana u Korušku u svibnju 1945. godine.

U tekstu navodi kako su 12. svibnja 1945. partizani iz njihovih domova odveli 15 žena jer nisu uspjeli pronaći njihove muževe. Istoga dana, tvrdi autor, ubijeno je i 14 muškaraca. Bulić taj događaj opisuje kao planski čin osvete nad civilima.

Autor također navodi kako korijene tih događaja vidi u političkim okolnostima nakon referenduma u Koruškoj 1920. godine, kada je većina stanovništva odlučila da pokrajina ostane u sastavu Austrije. Smatra da su se desetljećima kasnije određene osvete i politički obračuni prelili upravo na stanovništvo tog područja.

Među ubijenim ženama, kako navodi, bile su Marianne Bergler, Maria Drugowitsch, Frederike Ehrenfeldner, Antonia Folakovsky, Barbara Glawar, Maria Gratze, Magdalena Holzinger, Maria Kania, Else Konrad, Maria Mory, Maria Petrei, Johanna Sliutz, Elisabeth Steinio, Dora Skutl i Maria Schwarzl.

Bulić podsjeća i na spomen-obilježje koje je desetljećima stajalo u gradskom parku u Bleiburg, a na kojem su bila ispisana imena 29 civilnih žrtava. Spomenik je postavljen 1954. godine u znak sjećanja na žrtve oba svjetska rata i civile ubijene nakon rata. Tijekom preuređenja parka 2021. godine premješten je pokraj gradskog groblja.

U tekstu se spominje i sudjelovanje Hrvata iz Karlsruhea i savezne pokrajine Baden-Württemberg koji su, na inicijativu emisije KROS, od 2017. godine tijekom komemoracija na Bleiburškom polju odavali počast austrijskim civilnim žrtvama. Molitve su tada predvodili vlč. Ivan Plješa i fra Slavko Antunović.

Autor smatra kako bi u budućnosti trebalo uspostaviti zajednički memorijalni centar koji bi objedinio sjećanje na austrijske i hrvatske žrtve Bleiburga i poraća. Predlaže i osnivanje europskog centra za istraživanje poratnih zločina, gdje bi se organizirali znanstveni skupovi i predstavljala istraživanja o stradanjima nakon Drugog svjetskog rata.

Na kraju poručuje kako nijedan zločin nema opravdanje, bez obzira dogodio se tijekom rata ili nakon njegova završetka, te upozorava da prešućivanje i ignoriranje zločina nad civilima predstavlja dodatnu nepravdu prema žrtvama i njihovim obiteljima.