Na sjeveru Hrvatske poljoprivrednici se suočavaju s ozbiljnim problemom koji iz godine u godinu poprima sve veće razmjere – invazijom vrana. Ove iznimno inteligentne ptice u rano proljeće ne uzrokuju samo veliku materijalnu štetu, nego u pojedinim situacijama postaju i prijetnja ljudima, piše HRT.
Posebno teška situacija zabilježena je proteklih dana na poljima u okolici Petrijanca, gdje su poljoprivrednici tek započeli proljetnu sjetvu. Među njima je i Danijel Patrčević iz Strmca Podravskog, koji je morao ponovno sijati tikve nakon što su mu vrane uništile usjev.
„Nakon sjetve, jer je sada vrijeme gniježđenja vrana, one doslovno istraže gdje je sjeme. Iskapaju zemlju i vade koštice kao da imaju senzore“, kaže Patrčević, ističući kako je u sjeme uložio oko 300 eura po hektaru.
Problem s vranama nije novost za poljoprivrednike u vidovečkom kraju. Već deset godina bore se s ovim pticama upravo u najosjetljivijem razdoblju – tijekom proljetne sjetve. Iako su pokušavali razne metode zaštite, rezultati su skromni.
Plinski topovi, koji proizvode glasne detonacije kako bi otjerali ptice, više ne daju željeni učinak. Vrane su se, kažu poljoprivrednici, na buku jednostavno naviknule.
„Nije ugodno kad poljoprivrednik zasadi salatu, ode kući po opremu za navodnjavanje, a kad se vrati – nema ni jedne od 2500 presadnica“, upozorava Marija Cafuk iz Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije.
Pokušaji kontrole populacije uključivali su i angažiranje sokolara, no ni ta metoda nije bila dugoročno učinkovita. Vrane su, prema riječima poljoprivrednika, čak uspjele otjerati i ptice grabljivice.
Dodatne mjere poput uklanjanja gnijezda također nisu dale očekivane rezultate. „Prve godine uklonjeno je 200 gnijezda, svako s prosječno sedam jaja. Očekivali smo pad brojnosti, ali sljedeće godine broj gnijezda narastao je na više od 400“, objašnjava Cafuk.
Stručnjaci ističu kako su vrane izrazito organizirane i društvene životinje koje djeluju u jatima. Upravo ta koordinacija omogućuje im brzo pronalaženje hrane i učinkovit napad na usjeve.
„Mladi uče od starijih jedinki, što dodatno povećava razinu štete iz godine u godinu“, naglašava Mara Bogović iz Ministarstva poljoprivrede.
Iako vrane nisu na popisu strogo zaštićenih vrsta, njihovo uklanjanje zakonski je regulirano. Lov je dopušten isključivo izvan sezone razmnožavanja, od kolovoza do veljače, što dodatno otežava reakciju u razdoblju kada štete nastaju.
Iz lovačkih udruga poručuju da se sve aktivnosti provode u skladu sa zakonom, no priznaju kako su im ruke vezane tijekom proljetnih mjeseci.
Poljoprivrednici upozoravaju da je situacija na terenu alarmantna. Na pojedinim kulturama štete dosežu i 100 posto, što dovodi u pitanje isplativost proizvodnje i opstanak mnogih gospodarstava.
Ako se uskoro ne pronađe sustavno rješenje, upozoravaju, vrane bi mogle postati jedan od ključnih problema domaće poljoprivrede.
Nema komentara:
Objavi komentar