Bosanskohercegovačka dionica međunarodne hodočasničke rute Camino Dubrovnik – Međugorje svečano je otvorena u nedjelju zajedničkim pješačenjem od Zavale do Hutova, čime je službeno započeo prvi dio Camina na području Bosne i Hercegovine. Ovaj projekt povezuje jadransku obalu s Hercegovinom te donosi novu dimenziju hodočasničkog i održivog turizma u regiji.
Etapa koja prolazi kroz općine Ravno i Neum okupila je više od stotinu hodočasnika koji su sudjelovali u zajedničkom pješačenju kroz hercegovački krš i prirodne krajolike. Organizatori ističu kako nova ruta ima potencijal značajno doprinijeti razvoju održivog turizma, ali i dodatnoj promociji prirodne i kulturne baštine prostora kroz koji prolazi.
Otvaranje dionice u Bosni i Hercegovini nastavak je događaja započetih dan ranije u Dubrovniku. Naime, u subotu 7. ožujka ondje je službeno otvorena prva etapa rute na dionici Dubrovnik – Mokošica. Program je započeo u crkvi sv. Jakova službom riječi i blagoslovom hodočasnika, nakon čega je oko 330 prijavljenih sudionika krenulo na prvo zajedničko pješačenje dugo 18 kilometara.
Nedjeljna etapa u Hercegovini započela je organiziranim posjetom špilji Vjetrenici, jednom od najpoznatijih prirodnih fenomena ovog kraja. Nakon obilaska hodočasnici su krenuli na pješačenje iz Zavale prema Hutovu, gdje je na završetku dionice planirana sveta misa za sve sudionike. Povratak do Zavale organiziran je prijevozom, priopćeno je iz Turističke zajednice Ravno.
Ruta Camino Dubrovnik – Međugorje duga je oko 145 kilometara i podijeljena je na sedam etapa prilagođenih hodočasnicima i ljubiteljima pješačenja različitih razina kondicije. Početna točka nalazi se kod crkve sv. Jakova u Dubrovniku, dok je završna kod crkve sv. Jakova u Međugorju.
Cijeli put zamišljen je kao sedmodnevno hodočašće, pri čemu se tri i pol dana hoda kroz Hrvatsku, a isto toliko kroz Bosnu i Hercegovinu. Hodočasnici na tom putu prolaze kroz područja Dubrovnika, Dubrovačkog primorja, Ravnog, Neuma, Čapljine i Čitluka, upoznajući raznolike krajolike koji povezuju mediteransku obalu s krškim prostorom Hercegovine.
Osim duhovne dimenzije, projekt ima i snažan kulturni i turistički potencijal. Stručnjaci ističu kako kvalitetna valorizacija kulturne i arheološke baštine može potaknuti razvoj posebnih oblika turizma, koji sve više dobivaju na važnosti u modernim turističkim strategijama.
Stručnjak za turizam Tomas naglašava kako se baština nekada promatrala kao statična vrijednost koja ovisi isključivo o javnim sredstvima, dok se danas sve više govori o odgovornoj turističkoj valorizaciji koja može osigurati sredstva za njezinu zaštitu. Ipak, upozorava da je riječ o osjetljivom procesu jer su arheološka nalazišta krhki i neobnovljivi resursi.
„Svako nestručno postupanje ili nedostatak znanja može uzrokovati nepovratnu štetu, stoga valorizaciji i interpretaciji kulturne baštine uvijek moraju prethoditi znanje i stručnost“, istaknuo je Tomas.
Govoreći o zaštiti arheološke baštine u Bosni i Hercegovini, upozorio je da brojna nalazišta i dalje nisu dovoljno zaštićena. Iako država formalno posjeduje zakonske mehanizme koji zabranjuju neovlaštena istraživanja, oštećivanje i iznošenje kulturnih dobara, u praksi je zaštita često ograničena nedostatkom financijskih sredstava, stručnog kadra i učinkovitog nadzora na terenu.
Poseban problem predstavljaju ilegalna iskapanja uz pomoć detektora metala, pri čemu se nalazišta nepovratno oštećuju, a pronađeni predmeti izuzimaju iz izvornog konteksta, čime se gubi njihova znanstvena vrijednost. Zabilježeni su i slučajevi preprodaje arheoloških predmeta putem interneta te njihova krijumčarenja preko granice, što ukazuje na postojanje crnog tržišta kulturnih dobara.
Takve aktivnosti, upozoravaju stručnjaci, ne uzrokuju samo materijalnu štetu nego dovode i do trajnog gubitka dijela kulturnog identiteta zemlje.
Nema komentara:
Objavi komentar