U vremenu kada se sve češće govori o “krizi muževnosti” i promjenama u društvenim ulogama, u Hercegovini djeluje skupina muškaraca koja na te izazove odgovara – molitvom. Marijini ratnici Hercegovina okupljaju muškarce koji kroz osobnu duhovnu izgradnju i javno svjedočenje vjere nastoje obnoviti duhovnu ulogu muškarca, ne samo u obitelji, nego i u cjelokupnom društvu, piše Jabuka.tv.
Riječ je o ogranku međunarodnog katoličkog pokreta nastalog 2015. godine u Poljskoj, koji se tijekom godina proširio u više od 33 zemlje svijeta. O djelovanju hercegovačke skupine, ciljevima i izazovima današnjice razgovarali smo s voditeljem Josipom Sivrićem.
Početci u Međugorju
Prema riječima Sivrića, začetnik pokreta je salezijanac Dominik Chmielewski, a ideja je, kako ističe, “začeta” upravo u Međugorje.
Otac Dominik, navodi, dva je puta kod Plavog križa čuo poticaj: prvi put da krene putem svećeništva, a drugi put da se počne brinuti za skupinu u Crkvi s kojom, kako kaže, “nitko sustavno ne radi” – muškarce u dobi od 18 do 50 godina.
Cilj pokreta je okupiti muškarce i potaknuti ih da preuzmu duhovni autoritet u svojim obiteljima, na radnom mjestu i u društvu. Poseban naglasak stavlja se na očinstvo – da otac svojim primjerom povede obitelj “po Mariji do Isusa”.
Tko može postati Marijin ratnik?
Članom može postati svaki muškarac u dobi od 18 do 50 godina, uz uvjet redovitog sakramentalnog života i spremnosti na trogodišnji formacijski put. Hercegovačka skupina trenutačno broji 15 članova i duhovnika – jednog završenog Marijinog ratnika i 14 muškaraca u formaciji.
Tijekom tri godine kandidati prolaze razdoblje duhovne i osobne izgradnje: produbljuju marijansku pobožnost, redovito mole krunicu, sudjeluju u svetoj misi i klanjanju te prolaze 33-dnevnu posvetu Isusu po Mariji prema duhovnosti Ljudevit Montfortski.
Temelj njihove duhovnosti sažet je u geslu “Totus tuus” – “Sav sam tvoj i sve moje tvoje je, o ljubljeni moj Isuse, po rukama tvoje majke Marije”.
“Ratnici” bez agresije
Naziv “ratnici” nerijetko izaziva znatiželju, ali i pogrešna tumačenja. Sivrić naglašava kako taj pojam nema nikakvu agresivnu konotaciju.
– Riječ je o simbolu unutarnje borbe. To je borba sa samim sobom, sa svojim slabostima i grijehom. Ne odnosi se ni na kakvu agresiju, ni prema sebi ni prema drugima – pojašnjava.
Govoreći o uzrocima današnje “krize muževnosti”, ističe povijesne okolnosti koje su, prema njegovu mišljenju, oblikovale obitelji na ovim prostorima. Ratovi, poraća i masovni odlasci očeva na rad u inozemstvo ostavili su generacije bez snažnih muških uzora.
– Nisu naši očevi i djedovi krivi. Radili su najbolje što su znali, ali ni sami nisu imali od koga učiti. Rješenje je vratiti se Kristu i Crkvi, u potpunom predanju – smatra Sivrić.
Molitva na trgovima i kipovi sv. Mihaela
Djelovanje skupine sastoji se od redovitih susreta koji uključuju molitvu krunice, svetu misu, klanjanje, kateheze i bratsko druženje. Organiziraju i obiteljska okupljanja te sportske aktivnosti.
Jedna od vidljivijih inicijativa jest javna molitva krunice prve subote u mjesecu, nakon jutarnje mise, u Mostaru i na Humcu u Ljubuškom. Ta praksa povezana je s pozivom na pobožnost prvih subota, nadahnutim porukama iz Fatima – ispovijed, misa, pričest, krunica i razmatranje otajstava kao čin zadovoljštine.
Posebno zapažena inicijativa, koja je u Hercegovini rezultirala postavljanjem kipova sveti Mihael Arkanđeo, potekla je iz Splita. Nadahnuti primjerom iz Poljske, članovi su odlučili simbolično staviti narod pod zaštitu arkanđela Mihaela. Projekt se proširio te je postavljeno 14 kipova, koji simboliziraju 14 stoljeća hrvatskog kršćanstva i 14 postaja križnog puta.
Izazovi današnjice
Na pitanje o najvećim duhovnim izazovima za muškarce danas, Sivrić odgovara kako je temeljni problem udaljavanje od vjere.
– Da se nismo maknuli od Gospodina, ne bi se dogodile promjene koje su iskrivile uloge u obitelji. Vrijeme pred nama neće biti lakše. Bez Boga srljamo u propast – poručuje.
Na kraju razgovora obiteljima preporučuje zajedničku molitvu krunice, a pojedincima aktivnije uključivanje u život Crkve i zajednice.
U društvu koje se ubrzano mijenja, Marijini ratnici Hercegovina žele, kako kažu, biti podsjetnik da obnova počinje iznutra – u osobnoj molitvi, odgovornosti i spremnosti na vlastitu duhovnu borbu.
Nema komentara:
Objavi komentar