I dalje se nastavljaju reakcije nakon inicijative nevladine organizacije "Mostarski krug" da visoki predstavnik Christian Schmidt ukine hrvatski predznak na pojedinim gradskim ustanovama i institucijama u Gradu Mostaru. No, dokumenti o osnivačkim pravima pokazuju da je Grad Mostar osnivač tih institucija i da su za njihovo osnivanje svojevremeno glasali i bošnjački političari, piše Rtv-hb.com.
Pod krinkom provođenja istih standarda multietničnosti u Gradu Mostaru ova inicijativa ima za cilj daljnje produbljivanje podjela, smatra čelni čovjek Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače Danijel Vidović. Navodi kako je u dokumentima o preuzimanju osnivačkih prava ime ove ustanove jasno utvrđeno i kako je jasna i procedura za bilo kakvu izmjenu naziva.
"Inicijativa kao takva je promašena, postoji institucija koja je naš osnivač to je Grad Mostar. I ono što moram reći je da prilikom preuzimanja osnivačkih prava, nakon što je Grad u formalno-pravnom smislu ujedinjen nakon ukidanja općina, gradsko vijeće je preuzelo osnivačka prava i naše ustanove i samim tim potvrdilo naše ime, a za tu odluku su glasovali i predstavnici bošnjačkih političkih stranaka", kazao je za Radioteleviziju Herceg-Bosne ravnatelj Hrvatskom doma herceg Stjepan Kosača Danijel Vidović.
Osim brojnih političkih reakcija u proteklim danima, prošli tjedan važan stav je iznesen i ispred Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. Iz koje podsjećaju da u ovoj zemlji žive tri konstitutivna naroda i da svaki narod ima pravo na njegovanje svoga imena, jezika i kulture.
"Kome bi palo na pamet da se odriče svoga imena, svoga identiteta, dapače, mi potičemo i želimo da svaki narod optimalno razvija svoje nacionalne atribucije koje mu pripadaju. A to su nacionalne ustanove, a akademija je u svakom narodu najviša nacionalna ustanova u znanosti i umjetnosti. Prema tome, mi se suradujemo svakom uspjehu, svake akademije, a ne da bismo ne daj Bože osporavali ime, to je nedopustivo", objašnjava akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH.
Ono što je zanimljivo kako ova inicijativa dolazi od nevladine udruge koja je osnovana tek 2016. godine, a ta udruga traži promjenu naziva institucija i ustanova poput Kosače i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru koje su osnovane 1994. godine, a nad kojim je osnivačka prava kasnije preuzeo Grad Mostar, a u slučaju HNK Mostar uz Grad i Hercegovačko-neretvanska županija.
"Imamo i nova zakonska rješenja u Zakonu o kulturi Hercegovačko-neretvanske županije pa bih pozvao te i takve incijatore da pogledaju malo što piše u tom zakonu i kakve su odredbe tog zakona kada su u pitanju nacionalna imena i odnos prema konstitutivnim narodima. To je okvir u kojemu bih se ja zadržao, a sve drugo bilo bi pretjerano davanje pretjerane pozornosti i reklamiranje takvih anakronih inicijativa", kaže Vidović.
Nakon svega postavlja se pitanje što bi moglo biti sljedeće? Nakon dugotrajnog neuspješnog osporavanja gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, sada je istim aktivistima počeo smetati i sam naziv "hrvatski". Iako bi u duhu Ustava sve utvrđene bosanskohercegovačke identitete trebalo uvažavati, a ne selektivno pokušati poništavati.
Nema komentara:
Objavi komentar