 |
| iStock |
Pokušaj da se kroz međunarodno pravo osigura šire priznanje tzv. surogatnog roditeljstva završio je bez uspjeha. Naime, Haška konferencija o međunarodnom privatnom pravu nije postigla konsenzus za nastavak rada na konvenciji koja bi državama omogućila međusobno priznavanje sudskih odluka o pravnom roditeljstvu u slučajevima surogatstva.
Riječ je o pitanju koje već godinama izaziva snažne etičke, pravne i društvene rasprave diljem svijeta, a posljednji razvoj događaja mnogi tumače kao znak dubokih podjela među državama.
Rasprava bez dogovora
Prema službenom dokumentu HCCH-a, Vijeće za opće poslove i politiku te organizacije sastalo se od 3. do 6. ožujka 2026. godine. Sastanku je nazočilo oko 560 sudionika koji su predstavljali 80 država članica.
Vijeće je razmatralo završno izvješće Radne skupine koja je proučavala mogućnost izrade konvencije o priznavanju sudskih odluka o pravnom roditeljstvu, uključujući i one koje proizlaze iz surogatstva. Iako je u zaključcima istaknuto da je u radu skupine postignut određeni napredak, članice nisu uspjele postići potreban konsenzus za daljnji korak.
Zbog toga je odlučeno da se u ovoj fazi ne ide prema osnivanju Posebne komisije koja bi pripremala tekst buduće konvencije. U zaključku je navedeno kako se ovom pitanju može ponovno pristupiti u nekoj kasnijoj fazi, ali za sada proces ostaje zaustavljen.
Reakcije protivnika surogatstva
Odluku su odmah pozdravile organizacije koje se zalažu za zabranu surogatstva na globalnoj razini. Među njima je i međunarodna kampanja Deklaracija iz Casablance, koja okuplja pravnike, liječnike, aktiviste i javne osobe koje upozoravaju na, kako tvrde, eksploataciju žena i komercijalizaciju djece.
Na društvenoj mreži X objavili su poruku:
“Žene nisu za iznajmljivanje. Djeca nisu na prodaju.”
Svjedočanstvo osobe rođene surogatstvom
Glasnogovornica kampanje, aktivistica Olivia Maurel, koja je i sama rođena putem surogatstva, istaknula je kako joj je ova odluka posebno važna.
“Kao osoba rođena putem surogatstva ovo mi je iznimno važno. Pokušaj normalizacije surogatstva kroz međunarodno pravo je zaustavljen. Žene nisu za iznajmljivanje. Djeca nisu proizvodi”, poručila je.
Duboke podjele u svijetu
Pitanje surogatstva jedno je od najspornijih bioetičkih i pravnih pitanja današnjice. Dok neke države dopuštaju ili reguliraju taj postupak – osobito u slučajevima neplodnosti – druge ga potpuno zabranjuju, smatrajući ga oblikom iskorištavanja žena i komercijalizacije ljudskog života.
Neuspjeh postizanja konsenzusa na međunarodnoj razini pokazuje koliko su stavovi država o ovoj temi i dalje podijeljeni. Iako rasprava unutar Haške konferencije zasad ne ide dalje, jasno je da će se pitanje pravnog statusa surogatstva i međunarodnog priznavanja roditeljstva ponovno pojavljivati u globalnim pravnim i političkim forumima.
Nema komentara:
Objavi komentar