Nedavni napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran ponovno je pokazao koliko globalni geopolitički sukobi mogu imati izravan odjek u Bosni i Hercegovini. Umjesto jedinstvene reakcije, najnoviji događaji dodatno su produbili već postojeće političke i društvene podjele u zemlji, piše Rtv-hb.com.
U javnom prostoru ponovno su se jasno profilirali različiti stavovi. Dok hrvatska i srpska politička i društvena scena uglavnom izražavaju snažnu podršku SAD-u i Izraelu, dio bošnjačke javnosti i političkih struktura otvoreno staje na stranu Irana. Takva razlika u pogledima dodatno je naglašena u kontekstu globalne napetosti na Bliskom istoku.
Protuamerički i protuizraelski stavovi u pojedinim dijelovima javnosti, koji su posebno došli do izražaja nakon napada Hamasa na izraelske civile 7. listopada 2023. godine, prema ocjenama analitičara posljednjim događajima dobivaju novi zamah.
Stručnjak za sigurnost Robert Kolobara smatra kako politički vrh u Sarajevu ne skriva svoje stavove prema Izraelu.
„Političko Sarajevo se uopće i ne pokušava sakriti od toga da je anticionističko. Između anticionizma i antisemitizma suštinski nema velike razlike. Ne možete tvrditi da nemate ništa protiv židovskog naroda, a istodobno negirati pravo Države Izrael na postojanje“, istaknuo je Kolobara, dodajući kako su takve ideje ideološki bliske ekstremnim povijesnim konceptima koji su Europu u prošlosti doveli do katastrofalnih posljedica.
Povezanost dijela bošnjačke političke scene s Iranom, tvrde pojedini analitičari, ima dug kontinuitet. Politički analitičar Frano Yehuda Kolonomos Martinčević smatra kako se radi o dugogodišnjoj ideološkoj liniji.
„Ovo je kontinuitet politike koja i u ovakvoj situaciji staje na stranu Irana. Čini se da dio političkog Sarajeva i dalje ostaje na istoj ideološkoj struji koja je kritična prema Zapadu“, kaže Martinčević.
U posljednjih nekoliko godina zabilježeni su brojni kontakti između iranskih dužnosnika i predstavnika političkog i vjerskog života u Sarajevu. Susreti su uključivali predstavnike više stranaka, među kojima su kadrovi SDA, ali i pojedini dužnosnici drugih političkih opcija. Također su zabilježeni i kontakti s predstavnicima Islamske zajednice.
Kolobara podsjeća i na nedavne događaje koji, prema njegovim riječima, ilustriraju bliskost određenih političkih struktura s Teheranom.
„Nedavno je u Veleposlanstvu Irana u Sarajevu obilježena 47. godišnjica Islamske revolucije, kojoj su nazočili pojedini predstavnici političkog Sarajeva. Organiziraju se zajednički iftari, a ranije su održani i sastanci predstavnika jednog ministarstva s vojnim atašeom Irana, gdje se govorilo i o mogućoj suradnji u području namjenske industrije“, tvrdi Kolobara.
Geopolitičke promjene koje su posljednjih godina zahvatile svijet, smatraju analitičari, mogle bi imati dugoročne posljedice i za Bosnu i Hercegovinu.
„Svjedočimo globalnom zaoštravanju odnosa prema islamizmu, a dio političkog Sarajeva pokušava ostati dosljedan svojim ranijim ideološkim pozicijama. Time dolazi do dodatnog sukoba sa zapadnim svijetom, ali i s političkim stavovima Srba i Hrvata u regiji“, ocjenjuje Martinčević.
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini Iran je bio jedan od aktera koji je slao vojnu pomoć i dobrovoljce u zemlju, no današnji odnosi Sarajeva i Teherana, smatraju pojedini stručnjaci, imaju drukčiji karakter.
„Danas se više ne pokušava graditi militarističko uporište Irana u BiH. No sve više se govori o političko-sigurnosnom utjecaju koji bi dugoročno mogao predstavljati problem za Europu“, upozorava Kolobara.
U vremenu kada se globalni odnosi ponovno oblikuju kroz jasnije blokovsko svrstavanje, mnogi analitičari smatraju kako će i Bosna i Hercegovina morati jasno definirati svoju geopolitičku poziciju. Prema tom stajalištu, dugoročna stabilnost zemlje povezana je s čvrstim vezama sa zapadnim političkim i sigurnosnim strukturama.
Nema komentara:
Objavi komentar