Situacija na Bliskom istoku ponovno unosi nemir na globalna tržišta, a sve izraženije napetosti već se reflektiraju na cijene nafte koje su dosegnule povijesno visoke razine. Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba, posebice u trokutu SAD–Izrael–Iran, mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja u opskrbi energentima, s posljedicama koje bi se brzo prelile i na Europu, ali i Bosnu i Hercegovinu.
Analitičar Vladimir Grujić ističe kako Europa za sada uspijeva amortizirati udare, no upozorava da bi nastavak sukoba mogao izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu naftnih derivata. Ipak, naglašava da Europska unija raspolaže određenim mehanizmima zaštite, poput strateških rezervi i mogućnosti ograničenja potrošnje.
Prema njegovim riječima, kratkotrajne nestašice goriva na pojedinim benzinskim postajama nisu isključene, ali ne očekuju se u skorije vrijeme – pod uvjetom da ne dođe do panike među potrošačima. Upravo bi panika i stvaranje zaliha mogli dodatno opteretiti ionako osjetljive lance opskrbe.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, situacija je zasad stabilna. Iako je Srbija obustavila isporuke za izvoz, domaći distributeri i dalje osiguravaju dovoljne količine putem dobavljača iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Rafinerije već provode određenu racionalizaciju isporuka, no krajnji potrošači još uvijek ne osjećaju posljedice.
Međutim, upozorenja o mogućoj nestašici goriva u Europi već tijekom travnja i svibnja sve su češća. Budući da je tržište BiH gotovo u potpunosti ovisno o uvozu, svaki ozbiljniji poremećaj u Europskoj uniji vrlo brzo bi se osjetio i na domaćem tržištu – kroz rast cijena, moguće nestašice i pritisak na gospodarstvo.
Ekonomski analitičari povlače paralelu s velikim naftnim šokovima iz 1973. i 1979. godine, kada su ograničenja proizvodnje dovela do naglog rasta cijena, inflacije i pada industrijske aktivnosti. Današnji problem dodatno je složen zbog ograničenih rafinerijskih kapaciteta i kompleksne logistike opskrbe, što znači da bi svaki prekid u lancu mogao imati brze i dalekosežne posljedice.
U najcrnjem scenariju, cijena nafte mogla bi dosegnuti između 150 i 200 dolara po barelu. To bi u Europi moglo izazvati skok cijena goriva od 40 do 70 posto, dok bi u Bosni i Hercegovini cijene na benzinskim postajama mogle premašiti četiri konvertibilne marke po litri. Procjene govore da bi cijena dizela mogla doseći i do 4,5 KM, što bi predstavljalo povijesni maksimum.
Takav rast cijena imao bi lančani učinak na cijelo gospodarstvo. Troškovi prijevoza mogli bi porasti i do 50 posto, što bi se direktno odrazilo na cijene hrane, građevinskog materijala i drugih proizvoda. Industrija bi izgubila dio konkurentnosti, dok bi poljoprivreda bila dodatno pogođena rastom cijena goriva i gnojiva, uz moguće povećanje troškova proizvodnje do 25 posto.
U takvoj atmosferi nesigurnosti, sve je češća pojava točenja goriva u kanistere, što dodatno stvara pritisak na tržište. Ovaj trend nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu, već je prisutan i globalno.
Zbog toga je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Nikšić pokrenuo inicijativu za zabranu točenja goriva u dodatne spremnike, osim u posebnim slučajevima poput poljoprivrednih proizvođača. Također je predložio uvođenje prioriteta u opskrbi za ključne službe poput zdravstva, hitnih intervencija i javnog prijevoza, uz jasne kaznene odredbe.
Ipak, Ministarstvo trgovine Federacije BiH, na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, odgovorilo je kako nema nadležnost za donošenje takvih mjera. Istaknuto je da bi eventualne restrikcije trebale biti razmatrane na razini institucija zaduženih za energetiku.
Unatoč izostanku službenih mjera, pojedine benzinske postaje već su samoinicijativno počele ograničavati točenje goriva u kanistere, iako su takvi slučajevi za sada rijetki.
Kako se situacija na globalnoj razini bude razvijala, jasno je da će i Europa i Bosna i Hercegovina ostati pod snažnim pritiskom energetskih kretanja. Hoće li se izbjeći najgori scenariji, ovisit će ponajprije o daljnjem razvoju geopolitičkih odnosa – ali i o spremnosti tržišta i institucija da pravodobno reagiraju.
Nema komentara:
Objavi komentar