Kordić poručio da “hrvatski” ostaje – Brisanje identiteta nije put suživota

Gradonačelnik Mario Kordić reagirao je na javne istupe udruge Mostarski krug, koja je zatražila uklanjanje prefiksa “hrvatski” iz naziva gradskih institucija. Kordić je poručio kako se protivi, kako je naveo, politici brisanja identiteta te naglasio da naziv “hrvatski” ima svoje puno legitimno mjesto u javnom prostoru grada.  

Nakon što je udruga ponovno iznijela zahtjeve za uklanjanjem nacionalnog predznaka iz naziva pojedinih javnih institucija, prozivajući pritom i prvog čovjeka grada, Kordić se oglasio javnom porukom. Istaknuo je kako se od početka svog mandata zalaže za politiku u kojoj se vjerski i kulturni identiteti nazivaju pravim imenom, umjesto, kako je rekao, nametanja “hibridnih” koncepata.  

Podsjetio je da je Grad Mostar tijekom njegova mandata pokrenuo manifestaciju Advent, umjesto dotadašnjeg koncepta pod nazivom “Winter Village”, a potom i manifestaciju “Ramazan u Mostaru”. Prema njegovim riječima, takav pristup omogućuje svim zajednicama da svoje blagdane i svetinje obilježavaju na autentičan način, uz međusobno poštovanje.  

– Možda vi pripadate politici brisanja identiteta. Takva politika je već napravila nepopravljivu štetu u nedavnoj prošlosti. Ja se protiv takve politike borim. Smatram da je temelj suživota upravo u međusobnom priznanju i poštovanju identiteta, a ne u njihovom uklanjanju iz javnog prostora – poručio je Kordić.  

Poziv na ustavnu konstitutivnost  U svom reagiranju gradonačelnik se pozvao na Daytonski mirovni sporazum, istaknuvši kako je konstitutivnost naroda temelj ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.  

– Naziv “hrvatski” u tom kontekstu ima svoje puno legitimno mjesto i tako će i ostati. Ne tražimo od nikoga da briše svoje prefikse – baš naprotiv, potičemo da ih svatko slobodno ističe. Jer istina je da živimo zajedno kao konstitutivni i ravnopravni narodi – zaključio je gradonačelnik.  

Na kraju je poručio kako je ovo jasna poruka svima koji, prema njegovim riječima, pokušavaju nametnuti viziju Mostara koja bi se temeljila na uklanjanju nacionalnih obilježja iz javne sfere, naglasivši da su priznanje i uvažavanje identiteta preduvjet stabilnog i dugoročnog suživota u gradu na Neretvi.