Posljednji Molitveni doručak u Washingtonu još jednom je pokazao koliko je američka prijestolnica važna politička pozornica za aktere iz Bosne i Hercegovine. Taj događaj, koji okuplja oko tri tisuće uzvanika iz političkog, društvenog i vjerskog života, poslužio je kao svojevrsni barometar utjecaja i učinkovitosti lobiranja triju konstitutivnih naroda. No, ono što je posebno upadljivo jest činjenica da su ondje bili vidljivi predstavnici samo dviju strana – srpske i bošnjačke. Hrvatskih predstavnika, barem onih politički najistaknutijih, nije bilo, piše Večernji list BH.
Reprezentaciju iz BiH činilo je raznoliko društvo koje, međutim, ni simbolično ne djeluje kao jedinstven tim. Iz Republike Srpske stigli su srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Milorad Dodik te Ana Trišić-Babić. S bošnjačke i građanske političke scene pojavili su se Sabina Ćudić i Irfan Čengić, dok su među sudionicima bili i predstavnici sportskog i javnog sektora poput Vice Zeljkovića, Admira Rahimića i Almira Badnjevića.
Najvidljivija je, očekivano, bila delegacija iz Republike Srpske predvođena Miloradom Dodikom. Njihov nastup bio je jasno profiliran kroz narativ o „kršćanskim vrijednostima“ i snažnom, principijelnom vodstvu. Iako su mnogi susreti bili neformalni i organizirani u hodu, politička simbolika bila je snažna. Dodik je, nakon razdoblja izolacije i sankcija, uspio ostvariti kontakte s predsjedateljem Zastupničkog doma američkog Kongresa Mikeom Johnsonom te ministrom obrane Peteom Hegsethom. Posebnu ulogu u tom zaokretu imali su lobistički krugovi, uključujući bivšeg guvernera Illinoisa Roda Blagojevića i generala Michaela Flynna.
Takav razvoj događaja predstavlja dramatičan obrat u odnosu na razdoblje od prije samo nekoliko mjeseci, kada se Dodika smatralo politički izoliranim akterom pod sankcijama. Jasno je da taj rezultat nije ostvaren bez značajnih financijskih ulaganja i dugotrajnog, kontinuiranog rada na izgradnji veza u Washingtonu. Dodatnu dimenziju tom lobiranju dale su i veze s Jeruzalemom, kao i odnosi s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, koji također održava snažne relacije s američkim političkim krugovima.
S druge strane, bošnjački politički predstavnici isticali su svoje boravke u Kongresu i susrete sa zastupnicima, no izostale su vidljive potvrde konkretnih susreta s ključnim donositeljima odluka. Raniji pokušaji institucionalnog lobiranja, poput inicijative ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, propali su zbog proceduralnih i zakonskih prepreka u SAD-u, budući da je angažman privatne kompanije i udruge bio u suprotnosti s američkim propisima.
Zanimljivo je pritom da su upravo srpska i bošnjačka politička strana bile predmet procjena u izvješću američke Nacionalne sigurnosne agencije za 2024. godinu kao akteri s potencijalom za izazivanje konflikta. Hrvati se u tom dokumentu uopće ne spominju. Upravo ta činjenica otvara pitanje: je li vrijeme da i hrvatska politička scena snažnije i sustavnije krene u lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama?
Najavu takvog zaokreta dao je čelnik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović, koji je ovoga tjedna najavio posjet Washingtonu. Cilj je, prema njegovim riječima, pridobiti potporu najvažnije svjetske sile za reforme izbornog zakonodavstva i zaustavljanje prakse preglasavanja Hrvata u Federaciji BiH. U kontekstu vidljivog uspjeha Republike Srpske u popravljanju svoje pozicije u američkim političkim krugovima, takva inicijativa dobiva dodatnu težinu.
Cjelokupna situacija pokazuje da lobiranje u Washingtonu nije pitanje simbolike niti protokolarnih fotografija, nego dugoročnog, organiziranog i financijski zahtjevnog procesa. Republika Srpska je u tome otišla najdalje, dok su bošnjačke inicijative ostale bez konkretnog učinka. Hrvatska politika u BiH tek najavljuje ozbiljniji iskorak.
Hoće li taj iskorak biti strateški i dugoročan, ili će se svesti na povremene diplomatske posjete, tek treba vidjeti. No jedno je jasno – u američkoj administraciji interes je ključna riječ. A tko uspije svoje interese predstaviti kao dio šire američke strateške slike, taj ima veće izglede da bude saslušan.
Nema komentara:
Objavi komentar