Slučaj 41-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine, koji je iz Njemačke trebao biti deportiran još 2003. godine, ponovno je otvorio burnu raspravu o učinkovitosti njemačkog migracijskog i socijalnog sustava. Unatoč pravomoćnoj odluci o deportaciji i bogatom kriminalnom dosjeu, muškarac i njegova mnogobrojna obitelj i danas žive u Kölnu, gdje mjesečno primaju gotovo 7.300 eura socijalne pomoći, navodi Fenix Magazin.
Prema dostupnim podacima, obitelj ostvaruje godišnje prihode veće od 87.000 eura, čime se, paradoksalno, svrstava među deset posto najimućnijih kućanstava u Njemačkoj. Ipak, deportacija osobe koja je rođena u Bihaću i ima državljanstvo BiH već više od dva desetljeća nije provedena.
Deportacija koja se nikada nije dogodila
Njemačke vlasti još su 2003. godine izdale nalog za deportaciju iz Kölna, no on je tada pobjegao. Ponovno se pojavio 2007., a sud mu je 2009. odbio žalbu i potvrdio odluku o protjerivanju. Unatoč tome, ostao je u Njemačkoj.
Posebno je problematično što su vlasti godinama njegovo porijeklo vodile kao „nerazjašnjeno“, iako je riječ o državljaninu BiH. Grad Köln je priznao da nikada nije ni pokrenuo postupak za izdavanje zamjenskih putnih isprava, koje su ključne za provedbu deportacije osoba bez važeće putovnice. Kao obrazloženje naveli su da takve postupke pokreću samo kada su „sigurni u uspjeh deportacije“.
Kao dodatni razlog navedeni su „obiteljski razlozi“, odnosno činjenica da muškarac ima osmero djece. Istodobno, statistike pokazuju da deportacije u Bosnu i Hercegovinu u pravilu prolaze bez većih zapreka te da je u cijeloj pokrajini Sjeverna Rajna–Vestfalija tek jedna deportacija propala zbog nedostatka dokumenata.
Kriminalna prošlost i nova suđenja
Osim što godinama izbjegava deportaciju, 41-godišnjak je redoviti gost sudova još od 2010. godine. Njegov dosje uključuje teške krađe, krivotvorenje dokumenata i razne prevare. Trenutačno ga čeka novo suđenje zbog prevare s poklon-bonovima u drogerijama.
Njegov slučaj nije usamljen. Samo u Kölnu postoji najmanje sedam obitelji s deset ili više članova koje primaju slične iznose socijalne pomoći za azilante. Grad godišnje za tu svrhu izdvaja više od 65 milijuna eura.
Političke reakcije i kritike sustava
Slučaj je izazvao oštre reakcije u političkim i sigurnosnim krugovima. Zastupnik CDU-a Gregor Golland poručio je kako je „očito da nedostaje volja gradske uprave da deportira kriminalca i njegovu obitelj“. „Poštenim građanima i poreznim obveznicima neobjašnjivo je zašto se nekome isplaćuje gotovo 90.000 eura socijalne pomoći godišnje. To je pljačka socijalne države“, naglasio je.
Kritičan je i šef savezne policije Dieter Romann, koji upozorava na duboke strukturne probleme. „To je realnost: iza svake brojke stoji ogroman trud, ali dok god se toliki broj deportacija otkazuje u zadnji tren, jaz između onih koji moraju otići i onih koji doista odu ostat će ogroman“, rekao je Romann.
Slučaj iz Kölna tako je postao simbol šireg problema – neučinkovitosti deportacijskog sustava i pitanja pravednosti socijalne države, koje sve snažnije odjekuje u njemačkoj javnosti.
Nema komentara:
Objavi komentar