Teške i potresne pojedinosti o zločinu nad Hrvatima u Križančevu Selu kod Viteza ponovno su dospjele u fokus javnosti nakon objave Sarajlije Miroslava Vujčića, dugogodišnjeg zaposlenika Ministarstva vanjskih poslova BiH i nekadašnjeg kandidata Demokratske fronte, stranke Demokratska fronta, čiji je lider Željko Komšić.
Vujčić se na svojem Facebook profilu osvrnuo na ratni zločin počinjen u Križančevu Selu tijekom akcije “Krvavi Badnjak”, kada su pripadnici Armija BiH ubili 64 hrvatska civila i vojnika HVO-a. U objavi naslovljenoj “Istina o Križančevu Selu i laži HDZ politika Hrvatske i BiH” autor je, pozivajući se na izjave pripadnika britanskog UNPROFOR-a, doveo u pitanje sam karakter zločina, što je izazvalo oštre reakcije javnosti i obitelji žrtava. O svemu je izvijestio portal Večernji list BiH.
Svjedočanstva i zapisi o masakru
Podsjećanja radi, rano ujutro 22. prosinca 1993. godine postrojbe Armije BiH probile su crtu obrane 1. bojne Viteške brigade HVO-a i zaposjele Križančevo Selo, došavši na svega kilometar od središta Viteza. Time je ozbiljno ugrožena obrana cijele Lašvanske doline. Nakon vojnog prodora uslijedilo je, prema svjedočenjima preživjelih, obredno i masovno ubijanje civila i zarobljenih vojnika.
Zapisnici o stanju tijela, koja su razmijenjena tek 39 dana nakon zločina uz posredovanje UNPROFOR, detaljno opisuju stravične ozljede. Na tijelima su uočene prostrijelne rane nanesene iz neposredne blizine, kao i rasjekotine i nagnječenja od oštrih i tupih predmeta – noževa, sjekira, mačeta, čekića i drugih. Liječnik koji je obavio pregled 11 tijela, prema svjedočenjima, nakon toga je fizički kolabirao zbog težine prizora.
Nakon upada u selo, pripadnici Armije BiH temeljito su ga opljačkali, ostavivši za sobom desetke ubijenih civila, među kojima je bilo djece i staraca, te zarobivši oko 30 vojnika HVO-a koji su potom mučeni na posebno okrutne načine.
Kontroverzne izjave i pravni okvir
U svojoj objavi Vujčić se poziva na svjedočenje britanskog pukovnika Peter Gage Williams, pripadnika UNPROFOR-a, koji je sudjelovao u ekshumacijama dijela tijela pred kamerama BBC. Izjave iznesene u tom kontekstu Vujčić koristi kako bi tvrdio da istraga nije potvrdila masakr, nego “smrt u borbi”, što je u suprotnosti s brojnim svjedočenjima preživjelih i materijalnim dokazima.
Iako su obitelji žrtava s ogorčenjem dočekale presudu Sud BiH, prema kojoj je za zločine u Križančevu Selu pravomoćno osuđen samo Almir Sarajlić na 15 godina zatvora, dok je sedam drugih optuženih oslobođeno, činjenica ostaje da je zločin procesuiran i presuđen.
Negiranje takvih zločina danas je kazneno djelo. Dopunama Kaznenog zakona BiH, koje je u srpnju 2021. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, uvedena je zabrana negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama, uz kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ostaje otvoreno pitanje hoće li se te odredbe primijeniti i u slučaju Miroslava Vujčića, koji je, uz sve navedeno, i zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova BiH. Javnost i obitelji žrtava očekuju da institucije reagiraju, kako bi se zaštitila istina o jednom od najtežih zločina počinjenih nad Hrvatima u srednjoj Bosni.
Nema komentara:
Objavi komentar