Zagađenost zraka i dalje ostaje jedan od najozbiljnijih ekoloških i javnozdravstvenih problema u Bosni i Hercegovini. Posljednjih dana u više gradova zabilježena su drastična prekoračenja dopuštenih vrijednosti štetnih čestica, a u pojedinim sredinama situacija je dosegla alarmantne razine.
Dok je u većem dijelu središnje Bosne kvaliteta zraka ocijenjena kao vrlo nezdrava, stanje u Banjoj Luci i Visokom eskaliralo je do kategorije „opasno“, pri čemu je indeks kvalitete zraka premašivao vrijednost 430, što predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva.
Najugroženije industrijske regije
Najizraženija zagađenja bilježe se u industrijskim i energetskim središtima, osobito u Sarajevskom, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Stručnjaci ističu kako, uz industriju i gust promet, ključan izvor onečišćenja predstavljaju kućna ložišta koja se tijekom zime u velikoj mjeri oslanjaju na ugljen i drva.
Enis Krečinić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda pojašnjava kako nepovoljni meteorološki uvjeti dodatno pogoršavaju stanje.
„Hercegovačko-neretvanska županija je dosta čista, kao i Hercegbosanska, dok u Unsko-sanskoj županiji bilježimo povremena prekoračenja. Najteža situacija je u središnjoj Bosni, gdje imamo kotlinske gradove i intenzivno korištenje biomase za zagrijavanje. Morfologija terena i meteorološki uvjeti, posebice temperaturna inverzija, dovode do stravičnih uvjeta u kojima se zagađenje zadržava danima, osobito u gradovima poput Sarajeva i Zenice“, istaknuo je Krečinić.
Rastu zdravstveni problemi
Dugotrajna izloženost onečišćenom zraku već ostavlja vidljive posljedice na zdravlje građana. Sveučilišna klinička bolnica Mostar u ovom razdoblju bilježi povećan broj pacijenata na Klinici za plućne bolesti i tuberkulozu.
Predstojnica Klinike, prof. dr. sc. Kristina Galić, upozorava kako posljedice zagađenja ne pogađaju samo dišni sustav.
„Zagađen zrak ne uzrokuje samo pogoršanje astme i drugih respiratornih bolesti, nego dovodi i do ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Istraživanja pokazuju porast akutnih incidenata, uključujući moždani udar. Posebno su ugrožena djeca, starije osobe te bolesnici s postojećim plućnim i srčanim oboljenjima“, naglasila je dr. Galić.
Potrebna veća svijest i oprez građana
Liječnici upozoravaju kako u tranzicijskim zemljama poput BiH još uvijek nije razvijena dovoljna svijest o dugoročnim posljedicama zagađenog zraka. Građanima se savjetuje redovito praćenje indeksa kvalitete zraka te izbjegavanje duljeg boravka na otvorenom u razdobljima kada je zagađenje izraženo.
Prema prognozama, stabilizacija vremenskih prilika, a time i postupno poboljšanje kvalitete zraka, mogla bi se očekivati krajem siječnja, prenosi RTV HB.
Nema komentara:
Objavi komentar