Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu ne jenjava – naprotiv, poprima razmjere koje s pravom zabrinjavaju i proizvođače i potrošače. Najnoviji podaci pokazuju da je u samo 11 mjeseci ove godine iz Europe u BiH uvezeno čak 70,5 milijuna kilograma mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti gotovo 562,4 milijuna konvertibilnih maraka. Riječ je o količinama koje snažno potresaju domaću poljoprivredu, ali i otvaraju ozbiljna pitanja o kvaliteti i sigurnosti hrane koja završava na stolovima građana, piše Srpskainfo.com.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u usporedbi s 2020. godinom, uvoz mesa povećan je za 13,7 milijuna kilograma, dok je vrijednost uvoza porasla za gotovo 300 milijuna KM. Takav trend domaći poljoprivrednici godinama upozoravajući nazivaju pogubnim – kako za domaću proizvodnju, tako i za tržišnu stabilnost zemlje.
Posebno alarmantne su tvrdnje o kvaliteti mesa koje se uvozi, naročito onog koje je duboko zamrznuto i skladišteno dulje od šest mjeseci. Predstavnici domaćih proizvođača upozoravaju da se takvo meso u zemljama Europske unije često baca ili koristi kao hrana za kućne ljubimce, dok u BiH završava u slobodnoj prodaji.
Predsjednik Udruge uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić u više je navrata bez uvijanja poručio da BiH postaje svojevrsna „kanta za smeće“ Europe. Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini se smrznuto meso koristi i do godinu dana, a kako bi se prikrili miris i promjene nastale dugim skladištenjem, meso se „osvježava“ raznim aditivima i fosfatima, što može predstavljati ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje.
– Meso koje je dugo bilo smrznuto, pa potom odmrznuto, može se osjetiti već u hladnjaku. Takvo meso u Europi se daje kućnim ljubimcima, a kod nas završi na tanjurima ljudi – upozoravao je ranije Maljčić.
Unatoč višegodišnjim apelima poljoprivrednika, vlasti na državnoj razini do danas nisu uvele nikakve zaštitne mjere. Domaći proizvođači tražili su uvođenje carina od 10 posto na svježu i rashlađenu govedinu i svinjetinu, kao i dodatni porez po kilogramu uvoznog mesa, no ti zahtjevi ostali su bez konkretne reakcije.
Slična upozorenja dolaze i iz sektora peradarstva. Peradari tvrde da se u BiH uvozi smrznuta piletina nepoznate starosti, koja se potom odmrzava i prodaje kao svježa ili koristi u restoranima i roštiljima, bez jasne informacije za potrošače.
Na ovaj problem nedavno je javno upozorila i ministrica financija Republike Srpske Zora Vidović, koja je ranije bila direktorica tvrtke za preradu mesa peradi. Njezino svjedočanstvo dodatno je uznemirilo javnost.
– Kad se mljeveno pileće meso doveze iz Nizozemske, to su ploče, potpuno crno. Kad se doda malo praha i meso se odmrzne, ono pocrveni i izgleda „lijepo“. To je katastrofa. Bolje je jesti pečeni krumpir nego takvo meso – izjavila je Vidović.
Sve ove tvrdnje zajedno crtaju izuzetno zabrinjavajuću sliku: Bosna i Hercegovina sve više ovisi o uvozu mesa sumnjive kvalitete, dok domaći proizvođači propadaju, a potrošači ostaju izloženi potencijalno opasnoj hrani. Bez hitne reakcije nadležnih institucija, pitanje više nije samo ekonomsko, nego i ozbiljno zdravstveno i društveno pitanje.
Nema komentara:
Objavi komentar