Na današnji dan 1993. godine, svega dva dana uoči Badnjaka, u Lašvansku dolinu – tada potpuno opkoljenu od strane Armija BiH – stigao je konvoj od čak 120 kamiona humanitarne i medicinske pomoći iz Hrvatske. O tom događaju podsjetio je na svojem Facebook profilu umirovljeni general Željko Glasnović, naglasivši kako je konvoj predstavljao tračak nade za izmučeno stanovništvo tog kraja.
Prolazak konvoja bio je dugo i mukotrpno dogovaran, a zapovjednici HVO-a i Armije BiH za tu su prigodu potpisali čak i dvodnevno primirje kako bi pomoć mogla neometano stići i vratiti se. No, tog 22. prosinca 1993. godine, u ranim jutarnjim satima, dok je sporazum o prekidu vatre još bio na snazi, izvršen je brutalan napad na Križančevo Selo.
Prema navodima Glasnovića, zapovijed za napad izdali su Mehmed Alagić i Džemo Merdan, zapovjednik i dozapovjednik 3. korpusa Armije BiH. Operacija je nosila kodni naziv „Krvavi Badnjak“.
Masakr i pustošenje sela
Uslijedilo je masovno ubijanje. Prizori stradanja bili su rasuti po cijelom selu. Nakon što su ostvarili svoj cilj, pripadnici Armije BiH temeljito su opljačkali Križančevo Selo, a potom zapalili sve kuće i gospodarske objekte, kako prenosi RTV HB.
U napadu su ubijena 34 vojnika HVO-a i civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo žena i staraca. Uz to, zarobljeno je još 30 vojnika HVO-a koji su živi odvedeni.
Izmasakrirana tijela i svjedočanstva užasa
Tek nakon 39 dana, pod pritiskom obitelji nestalih, UNPROFOR-a i Međunarodni Crveni križa, bošnjačka strana je 1. veljače 1994. godine predala mrtva i strahovito izmasakrirana tijela 30 ubijenih zarobljenika.
„Dokumentacija vještačenja svjedoči da su tijela bila toliko strahovito izmasakrirana, s brojnim tragovima svirepog mučenja, da se liječnik koji je vršio identifikaciju, došavši do 11. žrtve, od zastrašujućih prizora onesvijestio i tu vještačenje prestaje“, zapisao je Glasnović.
Pravda koja još izmiče
Umirovljeni general upozorio je i na, kako navodi, sramotnu činjenicu da nalogodavci i većina odgovornih za ovaj zločin i dalje izmiču pravdi. Podsjetio je kako je u rujnu 2023. godine, odlukom Sudskog vijeća Sud Bosne i Hercegovine, za masakr nad 64 Hrvata na Krvavi Badnjak 1993. godine osuđen tek jedan izvršitelj, dok su njegovi zapovjednici i suborci oslobođeni odgovornosti.
Trideset i više godina nakon „Krvavog Badnjaka“, sjećanje na žrtve ostaje bolno i živo, a pitanje pune istine i pravde i dalje stoji otvoreno – kao trajna rana Lašvanske doline i opomena budućim naraštajima.
Nema komentara:
Objavi komentar